Često nam se građani, naročito starije životne dobi, žale na troškove za lijekove, terapije koje su im nužne za liječenje i bez kojih bi za mnoge i život bio ugrožen.
-U apoteci ostavim pola mirovine. To je zaista strašno! Na i tako male mirovine da se nama umirovljenicima još toliki soldi uzimaju na bolesti – ukratko je situaciju opisao jedan od njih.
Zanimalo nas je koliko su od uvođenja eura poskupili farmaceutski proizvodi, a odgovor smo potražili kod ravnateljice Ljekarni Dubrovnik Marine Svilokos.
-Poskupljenja su prisutna svugdje tako da ona nisu zaobišla niti farmaceutsku industriju. Povećanja cijena nakon uvođenja eura događaju se u prosjeku jedan put godišnje u iznosu od 5 do 10 posto – potvrdila nam je, a mi smo je upitali kakva je situacija s lijekovima koji su baš potrebni kao terapija a ne propisuju se na recept? Primjerice Colosal za liječenje problema sa probavnim sustavom, a koji se često propisuje i poprilično košta. Koristi ga veliki broj osoba starije životne dobi, doduše i mlađi, a namijenjen je za olakšanje tzv. sindroma iritabilnog crijeva. Pakiranje od 30 kapsula košta oko 23 eura.
-Nažalost mi ne možemo utjecati na propisivanje već je to upit za liječnike i proizvođače – kratko nam je prokomentirala ravnateljica Ljekarni Dubrovnik.
Nadoplata na recepte
Građane, posebno umirovljenike, smeta posebno nadoplata lijekova koji se propisuju na recept.
-Nadoplata lijekova mijenja se sukladno Odlukama HZZO-a kojima se definiraju lijekovi koji se nalaze na listi lijekova. Plaća li se lijek ovisi o tome nalazi li se na osnovnoj ili dopunskoj listi. Povremeno se događaju izmjene režima izdavanja lijekova što znači da lijek koji se nije plaćao sa novom Listom lijekova počinje se plaćati ali ima i obratnih slučajeva – pojasnila nam je Svilokos.
Povlačenje s tržišta
Osim povećanja cijena lijekova i nadoplate za lijekove koji se izdaju na recept problem kojemu gotovo svakodnevno svjedočimo je nestanak određenih lijekova s tržišta, što privremeno, što trajno. Mediji dobiju obavijest od HALMED-a da se neki lijek povlači ‘zbog razloga vezanih za proizvodnju’ i onda se pacijenti koji ga koriste nađu u situaciji da moraju tražiti zamjensku terapiju. Posljednji u nizu je bio lijek za smirenje iz skupine benzodiazepina – Misar. Njega su koristile brojne osobe za liječenje anksioznosti i paničnih napada. Postoji zamjenska terapija poput Normabela, Lexaurina, Xanaxa, ali uvijek je kod promjene terapije pitanje kako će pacijent reagirati, odnosno hoće li mu novi lijek ‘sjesti’, hoće li imati jednaki učinak poput onoga na koji je navikao i hoće li možda imati određene nuspojave.
-Mi kao struka možemo dati samo lijek identičnog kemijskog sastava što znači da terapiju ne mijenjamo, a ako je pacijentu potreban uzet će ga bez obzira na njegovo ime – rekla nam je Marina Svilokos.