Mađarski konzulat u Dubrovniku i Mađarski kulturni institut u Zagrebu od petka do nedjelje, 24. do 26. travnja, organiziraju Dane mađarske kulture u Dubrovniku.
Na programu Dana mađarske kulture u Dubrovniku bit će glazbenih, književnih, likovnih i gastronomsko-književnih događanja.
U petak, 24. travnja u 19 sati, na Sveučilištu u Dubrovniku (amfiteatar Sveučilišnog Kampusa) održat će se svečano otvaranje.
Čarobni zvuci Austro-Ugarske Monarhije
Večer operete u znaku sjećanja na stotu obljetnicu premijere Kneginje čardaša Imrea Kálmána, hitovi mađarskih operetnih skladatelja Ferenca Lehára i Imrea Kálmána u izvedbi Katalin Szász i StipanaĐurića
Imre Kálmán (Siófok, 1882.- Pariz, 1953.) i Ferenc Lehár (Komárom, 1870.-Bad Ischl, 1948.) napopularniji su majstori operete, tog specifičnog glazbenog žanra Austro-Ugarske Monarhije. Obojica su se rodili u Mađarskoj, materinski jezik im je bio mađarski. Kálmán je svojuglazbenu naobrazbu u cijelosti stekao u Budimpešti, dok je Lehár samo temelje, jer je kasnije bio đakom glazbene škole u Pragu. Obojica su svoje najveće uspjehe postigli u Beču, pa ih i Austrijanci, ali zapravo svi narodi nekadašnje Habsburške monarhije s pravom smatraju svojim skladateljima. Poseban razlog za predstavljanje opretnih hitova je stota obljetnica premijere Kneginje Čardaša – najpopularnije Kálmánove operete (praizvedena u Beču, 17. 11. 1915.)
Subota, 25. 04. 2015. u 19 sati, Državni arhiv u Dubrovniku – Atrij palače Sponza
Izložba Jánosa Erdősa(pozdravna riječ dr. sc. Katja Bakija, počasna konzulica Mađasrke u Dubrovniku, o autoru će govoriti dr. sc. Dinko Šokčević, ravnatelj Mađarskog instituta u Zagrebu)
János Erdős (Debrecen, 1938.) je jedan od najistaknutijih suvremenih mađarskih slikara. Živi u mjestu Zók pored Pečuha. Školovao se u Pečuhu, uz Budimpeštu najjačem likovnom centru Mađarske za koji se vezuju takva zvučna imena svjetske arhitekture ili slikarstva kao istaknuti član Bauhausa, Marcell Breuer, ili najveći majstor op arta, Victor Vasarely. János Erdős je prvo završio graditeljsku školu, zatim svoju likovnu naobrazbu stekao u Pečuhu. Radio je desetljećima kao profesor u Likovnoj srednjoj školi u Pečuhu. Bavi se i grafikom. Imao je niz uspješnih izložbi u Mađarskoj i svijetu. Više puta je izlagao i u Hrvatskoj. Njegovo slikarstvo karakteriziraju stroga, arhitektonska struktura i izvornost likovnog svijeta narodne umjetnosti.
Večer mađarske poezije (velikani mađarskog pjesništva druge polovice 20. stoljeća: János Pilinszky i György Petri u hrvatskome prijevodu Dinka Šokčevića).
Sudjeluju: Slaven Vidaković i Barbara Vlasics, glumci mađarskog Narodnog kazališta u Pečuhu
János Pilinszky (Budimpešta, 1921. – Budimpešta, 1981.) je jedan od velikana mađarske književnosti, možda najbolji mađarski pjesnik druge polovice 20. stoljeća. Pilinszky je majstor refleksivne poezije izuzetno snažnog izraza, dubokih misli i jake simbolike.
György Petri (Budimpešta, 1943. – Budimpešta, 2000.) je istaknuti pjesnik druge polovice 20. stoljeća koji je uz njemu svojstven, istodobno lijep i sarkastičan lirski izraz snažno progovorio i kao kritičar mađarskog političkog i društvenog poretka i u doba socijalističke diktature, ali i u razdoblju tranzicije.
Nedjelja, 26. 04. 2014. Ljetnikovac Bunić Kaboga u 19 sati
Večer mađarske književnosti i gastronomije
Gastronovele Gyule Krúdya u izvedbi BarbareVlasics, SlavenaVidakovića i StipanaĐurića
Gyula Krúdy (Nyíregyháza, 1878. – Budimpešta, 1933.) je jedan od najvećih autora mađarske proze svih vremena čija djela na žalost, uopće dosada nisu bila prevedena na hrvatski jezik. Krúdy je majstor stila, proustovski čarobnjak za stvaranje atmosfere proteklih vremena, čije je gotovo cjelokupno književno stvaralaštvo posvećeno lijepim ženama, dobrom jelu i još boljem piću.
Organizatori priredbe su Institut Balassi – Mađarski institut u Zagrebu, Počasni konzulat Mađarske u Dubrovniku i Hrvatsko kazalište u Pečuhu.
Institut Balassi utemeljila je mađarska vlada i postoji mreža mađarskih kulturnih instituta u svijetu koji imaju zadaću promicati mađarsku kulturu. Slične su mu ustanove Goethe institut, Institut Cervantes ili Austrijski kulturni forum itd. Danas djeluju 23 instituta Balassi u 17 zemalja svijeta. Institut je dobio ime po Bálintu Balassiu (1554.-1594.), najistaknutijem pjesniku mađarske renesansne književnosti. Mađarski institut u Zagrebu je otvoren 3. siječnja 2014. godine i nalazi se u strogom centru grada u ulici Augusta Cesarca 10.
Mađarski počasni konzulat je u Dubrovniku je također otvoren 2014. godine, 10. srpnja.
Treći suorganizator je Hrvatsko kazalište u Pečuhu, jedino nacionalno i profesionalno hrvatsko kazalište izvan Hrvatske koje je utemeljeno 1992. godine.