Korčula već gotovo mjesec dana diše u ritmu maškara. Od siječanjske primopredaje ključa grada Vladi od maškara pa do brojnih bala i dječjih reduta, pokladno vrijeme polako se približava svom vrhuncu. Pred vratima su ultimi i tradicionalno suđenje Krnovalu, a kako izgleda organizacija i što maškare danas znače otočanima, otkrio nam je Mate Depolo, predsjednik udruge KKK Bonkuloviči.
Petnaest godina otočne maškarane suradnje
U toj otočnoj maškaranoj priči Korčula nikada nije sama. Uz domaće maškare, svečanostima redovito prisustvuju i predstavnici maškaranih udruga iz drugih otočnih mjesta – Lumbarde, Vele Luke, Čare i Blata. Nakon simbolične primopredaje ključa slijedi zajedničko druženje, no jednako je važna i dugogodišnja međusobna podrška koja nadilazi granice pojedinog mjesta.
Prema ustaljenom dogovoru otočnih udruga, članovi redovito sudjeluju i na primopredajama vlasti u drugim mjestima, pružajući potporu njihovim maškaranim vladama. Takva suradnja traje već petnaestak godina i temelji se na zajedničkom nastojanju očuvanja i jačanja pokladne tradicije na razini cijelog otoka.
– Na inicijativu udruge Trtajun iz Vele Luke započeli smo smotru pokladnih udruga u Veloj Luci. Tada smo se dogovorili da nastavimo podržavati jedni druge i, uistinu, od tada suradnja traje. Svake godine veselimo se druženju u pokladno vrijeme, iako se podružimo i tijekom godine, izvan pokladnog razdoblja. Sredinom prosinca okupimo se u nekom od brojnih komina i dogovorimo raspored primopredaja, kako kome odgovara. Tog se rasporeda obavezno držimo i prema njemu organiziramo ostala pokladna događanja. Mislim da smo jedini otok koji održava ovakvu razinu suradnje – naglasio je ponosno Depolo.
Time se dodatno potvrđuje povezanost i zajedničko njegovanje pokladnih običaja na razini cijelog otoka. Organizatori ističu zadovoljstvo dobrim i brojnim odazivom na maškarane balove, iako same zabave danas imaju drukčiji karakter nego prije tridesetak ili četrdesetak godina.
Naš sugovornik ističe kako su nekad gradski prostori tijekom maškarada bili ispunjeni „civilima“ koji su dolazili gledati igrokaze maškaranih skupina, dok je danas, u vremenu obilježenom televizijom i internetom, sve teže potaknuti nemaskirane sugrađane da izađu iz svojih domova. Unatoč tome, organizatori toj činjenici ne pridaju veću važnost jer im je prioritet okupiti mlađe generacije koje se rado maškaraju.
– Uistinu, tada nema mjesta ljutnji ni mrzovolji, samo pozitivna energija, radost i veselje, što je i bit maškara – potvrdio je Depolo.
Tijekom pokladnog razdoblja u Korčuli se organizira više maškaranih zabava za odrasle, ali i dječje redute, koje se najčešće održavaju nedjeljom.
– Ove smo se godine odlučili posebno posvetiti najmlađim sugrađanima, našoj djeci i dječjim redutama. Osim prigodne hrane i glazbe, osigurali smo tete animatorice koje vode program i dječju maškaranu zabavu. Odaziv djece je uvijek dobar, što nas veseli, jer na kraju – na mladima svijet ostaje – nadodaje naš sugovornik.
Ističe kako je organizacija zimskih maškara mnogo zahtjevniji posao nego što se na prvi pogled čini. Za pripreme se utroši mnogo slobodnog vremena – neke se stvari rade „u hodu“, dok se za druge održavaju sastanci koji znaju trajati satima. Nekada je u ovom poslu sudjelovalo i desetak ljudi, a danas su preostali tek troje ili četvero entuzijasta koji ne dopuštaju da ovaj običaj ostane samo dio povijesti.
Krnoval – ogledalo društva i čuvar pokladne tradicije
U Korčuli je najupečatljiviji dio poklada suđenje i spaljivanje Krnovala, koje se uvijek održava na pokladni utorak, odnosno utorak prije Pepelnice. Tijekom posljednjeg tjedna izrađuje se Krnoval – figura visoka tri do pet metara, punjena slamom i papirom te obučena u prigodno odijelo.
Svake godine simbolizira neku pojavu, problem ili opće stanje u gradu, državi ili svijetu, a Vlada od maškara tijekom cijele godine prati događanja i na satiričan način ih pretače u tekst suđenja.
– Krnoval svake godine predstavlja ono najgore što se dogodilo u protekloj godini. Najčešće je izrađen u ljudskom obliku, namjerno nepravilno – s prevelikom glavom, neskladnim nogama i rukama. Nekad je predstavljao određenu osobu, a danas pazimo da to ne bude osoba točnog imena i prezimena, iako se po detaljima može naslutiti o kome je riječ. U tome je čar Krnovala – kad ga ujutro vide izloženog u centru grada, svaki prolaznik u njemu vidi nešto drugo. A ako žele saznati o čemu je riječ, moraju doći na suđenje, kad mu se pročita ime i sve što mu se stavlja na dušu – rekao je.
Kako bi se uključila mlađa populacija, posljednjih se godina suđenje održava točno u podne, u dogovoru s osnovnom i srednjom školom, kada učenici dolaze maskirani i sudjeluju kao publika.
– Tada imaju priliku vidjeti tko je Tužitelj, tko Advokat, a tko predsjednik suda koji izriče presudu. Nakon „poštenog“ procesa Krnovala se odnosi na spaljivanje, gdje se mnoštvo okuplja i gleda kako izgara i posljednji komadić papira i slame. Tim činom završava proces, a narod se razilazi zadovoljan što je Krnoval platio za sve nedaće protekle godine – opisao je Depolo.
Time se zatvara zimsko maškarano razdoblje. Nakon spaljivanja slijedi čašćenje uz tradicionalna jela – makarune sa šugom od mesa, krafene i priku – a veselje se nastavlja do ponoći. Sutradan, na Pepelnicu, u podne se vraća ključ grada gradskim vlastima, uz prigodni pjat bakalara i čašicu vina.
Od nonine šivaće igle do predsjednika udruge
Depolo priznaje kako je sve teže motivirati mlade da se uključe u organizaciju, no veseli ga što se posljednjih godina pojavljuju studenti koji pokazuju interes da se po povratku na otok uključe u rad udruge.
– Raduje nas što svake godine uspijemo „zaraziti“ barem jednu grupu mlađih ljudi, kako u zimskom razdoblju, tako i tijekom ljetnog Maškaranog dočeka pola nove godine. Neobično mi je drago kad me mladost pita kad će biti maškare – to je znak da se trud isplati. Maškare se ili vole ili ne vole – teško ćete nagovoriti nekoga tko ih ne voli da dođe i proveseli se – smatra.
Ljubav prema maškarama za njega je duboko povezana s obiteljskim sjećanjima.
– Moja nona bila je „šarturica“ i rado je pomagala u izradi kostima. Nerijetko je naš dnevni boravak bio ispunjen balama robe, kartonom, bojama, smijehom i pjesmom. Kao dijete sam se veselio tim trenucima i tada sam upoznao čari maškaravanja. Kasnije sam se, zajedno s Vanjom Vilović i uz pomoć Turističke zajednice te starijih članova Vlade od maškara, uključio u organizaciju. Tako je nastala udruga KKK Bonkuloviči, a posljednjih desetak godina sam i njezin predsjednik – prisjetio se.
– Raduje me što uspijevamo održati tradiciju maškaravanja u Korčuli u zimskom razdoblju, a posebno što to uspijevamo već 25 godina i ljeti, kroz jedinstveni Maškarani doček pola nove godine – zaključio je Mate Depolo.
Foto: Privatna arhiva; Andro Tasovac
