Konačna odluka Vijeća Europske unije o pristupanju Hrvatske eurozoni očekuje se u lipnju, Hrvatska bi kunu trebala zamijeniti eurom na početku iduće godine, ali već ovog ljeta cijene u trgovinama i ugostiteljskim objektima i web-shopovima trebale bi biti istaknute i u kunama i u eurima.
“Pritom će cijene u kunama biti veće, izraženije, a cijene u eurima će biti manjim fontom napisane”, komentirao je Tomislav Kramarić, član Uprave Konzuma, za HRT.
Za vrijeme sniženja hrvatski će kupci imati četiri cijene – u kunama punu i sniženu cijenu te isto u eurima.
“Ni u jednom slučaju od danas pa do kraja cijelog procesa implementacije kupac neće biti oštećen konverzijom valute iz kune u euro”, dodaje Kramarić.
I ugostitelji se slažu da će poslovanje s gostima i turistima biti znatno jednostavnije.
“Moći će vidjeti da je ta cijena bila euro i deset u šestom mjesecu, euro i deset u desetom mjesecu i euro i deset u trećem mjesecu sljedeće godine. Vidjet će da nije došlo do nekakve strašne eksplozije. Sad je enormno poskupjelo, nabava je otišla Bogu iza nogu”, ističe Vedran Jakominić, predsjednik Udruge ugostitelja Kvarnera i Istre.
Zbog toga će, kažu, cijene već sada rasti, dok ih trošak zamjene dviju valuta toliko ne zabrinjava.
S druge pak strane, veliki sustavi maloprodaje imat će velike troškove. “Procjena je da će cijeli proces sigurno koštati. To će, u eurima, biti sigurno više od milijun eura”, kaže Kramarić.
Inače Ministarstvo gospodarstva u završnoj je fazi pripreme smjernica za zamjenu kune eurom koje će biti dostavljene svim gospodarstvenicima.
Hrvatska će euro kao valutu uvesti 2023. godine, a goruće pitanje je kako će ta tranzicija izgledati. Izvršni direktor Sektora za gotov novac HNB-a Tihomir Mavriček kazao je nedavno za HRT da je cilj uvesti euro 1.1.2023. godine, no konačnu odluku donosi Vijeće Europske Unije.
“Pripreme su već krenule, a jedna od mjera je praćenje da cijene značajno ne poskupe. Planira se da se minimalno šest mjeseci prije uvođenja dvojno iskazuju cijene, s tim da ćemo imati pripremni period od nekih tridesetak dana, kada će se svi poslovni subjekti i trgovci pripremiti za dvojno iskazivanje cijena. To je fizički zahtjevan posao, treba sve otisnuti i staviti na proizvode i police”, kaže i dodaje da će biti istaknut i konverzijski tečaj kako bi građani mogli provjeriti jesu li cijene točno izračunate.
Tihomir Mavriček ističe da će se fiksni tečaj odrediti netom prije odluke Vijeća EU o uvođenju eura.
“Kretat će se oko 7.53, no konačno će biti utvrđen u svibnju ili lipnju sljedeće godine i vrijedit će od 1.1.2023. godine. Do 31.12.2022. vrijedit će komercijalni tečaj, kao što ga imamo i sada”, objašnjava.
Velik broj ljudi boji se povećanja cijena kod prelaska na euro, no Mavriček kaže da je praksa zemalja koje su već uvele euro pokazala da je zamjena nacionalne valute imala vrlo malen utjecaj na rast cijena, odnosno inflaciju.
“Zemlje koje su prve uvele euro imale su malen takozvani harmonizirani rast indeksa potrošačkih cijena, koji se kretao između 0.09 i 0.28 postotnog boda. Zemlje koje su kasnije uvele euro, imale su oko 0.3, a tako i mi očekujemo da neće biti značajan utjecaj na cijene, nekih 0.37 postotnih poena, s tim da su najveći utjecaj imale uslužne djelatnosti i nešto manji broj proizvoda koji se često koriste, poput peciva i novina”, kaže Mavriček.
Nakon uvođenja eura u Sloveniji su poskupjeli prijevoz, cijene u restoranima i frizerskim salonima, dok su u Slovačkoj rasle cijene hrane i građevinskih radova.
“Istraživanja su pokazala da se uglavnom radi o proizvodima koji nemaju utjecaja na ljude s nižim primanjima, nego na one s višim, poput usluga smještaja, restorana, sportskih usluga”, to su obično usluge koje koriste ljudi s višim primanjima, objašnjava Mavriček.