Povodom obilježavanja Svjetskog dana mentalnog zdravlja, a s ciljem podizanja svijesti o važnosti (očuvanja) mentalnoga zdravlja, na Sveučilišnom kampusu u Dubrovniku u organizaciji Društva psihologa Dubrovnik u suradnji sa Službom za profesionalnu orijentaciju, savjetovanje studenata i alumne Sveučilišta u Dubrovniku, održan je Okrugli stol za sve zainteresirane građane pod nazivom „Biramo li sreću ili sreća bira nas?“.
Sudionice Okrugloga stola bile su Renata Tolja, mag. psych. (OB Dubrovnik, Društvo psihologa Dubrovnik), Danijela Kekez, mag. psych. (OŠ M. Držić, Društvo psihologa Dubrovnik), Jadranka Zlošilo, psych. (Crveni križ Dubrovnik, Društvo psihologa Dubrovnik), izv. prof. dr. sc. Barbara Puh, Ekonomski fakultet, Sveučilište u Dubrovniku uz moderatoricu dr.sc. Nikolinu Hazdovac Bajić, Fakultet za medije i odnose s javnošću, Sveučilište u Dubrovniku.
Na Okruglom se stolu osvrnulo na teme sreće u današnje vrijeme i to kroz različite dobne skupine, utjecaja sreće na zdravlje, prikaza sreće kroz medije uz osvrt na nuđenje kratkotrajnih užitaka, gradnje psihološkog imuniteta uz definiranje temelja za doživljaj sreće.
Kako je istaknula izv. prof. dr. sc. Puh konzumerizam današnjega doba dovodi do „prodaje“ sreće kroz „prodaju“ ugodnih emocija koje su prikazane kroz razne medijske sadržaje koji nerijetko daju nerealne prikaze „savršenih“ obitelji, osoba, situacija i proizvoda.
Psihologinje su istaknule kako je u Hrvatskoj prema indeksu sreće među različitim dobnim skupinama taj indeks najviši u dobnoj skupini mlađe populacije do 30 godina, a najniži kod osoba od 30 do 50 godina što se objašnjava zahtjevima te dobne skupine. U starijoj dobnoj skupini osjećaj usamljenosti nerijetko je razlog za smanjeni osjećaj sreće.
Nadalje, rečeno je kako su za sreću, uz zadovoljavanje temeljnih ljudskih potreba (npr. dovoljno materijalnih sredstava za hranu, piće, mjesto za življenje), važni kvalitetni odnosi s osobama u okolini (obitelj, prijatelji, kolege) kroz koje kroz druženja, ali i pomaganje drugima osoba gradi i svoj psihološki imunitet. Na doživljaj sreće utjecaj ima i zadovoljstvo zajednicom u kojoj osoba živi te koja više ili manje pruža osjećaj sigurnosti. Postoje i dokazi koji ukazuju na to kako doživljaj sreće može doprinijeti zdravlju pojedinca. Na samome kraju, zaključeno je da bez obzira na dob i zahtjeve pojedinih životnih razdoblja možemo doprinijeti osjećaju sreće što svaki pojedinac i zaslužuje.