Premda četiri od pet potrošača kaže kako zna što su to autohtoni ili tradicijski proizvodi, dobar dio njih pogrešno u ovu skupinu ubraja i domaće brendove robe široke potrošnje
Da u području podizanja svijesti potrošača o autohtonim proizvodima još uvijek ostaje mnogo toga za napraviti pokazalo je anketno istraživanje koje su tijekom studenog, na reprezentativnom uzorku od 400 ispitanika, proveli magazin Ja TRGOVAC i agencija Hendal. Naime, iako 83,5% ispitanika kaže da zna što su to autohtoni proizvodi, u odgovorima na pitanje koje sve autohtone odnosno izvorno hrvatske proizvode poznaju nalazimo i tvrtke odnosno domaće brendove koji tu svakako ne spadaju.
Ipak, gotovo jedna četvrtina ili 23,8% anketiranih na prvo je mjesto stavilo kulen (slavonski, baranjski), a u "pravu" je bilo i njih 21% koji su na drugo mjesto pozicionirali pršut (dalmatinski, istarski). Na trećem mjestu je i prvi brend – Vegeta sa 16,8% glasova ispitanika, a slijede maslinovo ulje (13,8%), paški sir (12,5%), vina razna (11,3%) i sirevi razni (7,8%). Po broju glasova potom dolazi nekoliko brendova, a listu predvode Kraš proizvodi/čokolade i Podravka s podjednakih 6,5% udjela, potom dolaze Vindija (4,8%), Dukat (3,8%) i Gavrilović proizvodi (3,5%). Istovjetan broj anketiranih građana (3,5%) svoj je glas dao mlijeku kao najprepoznatljivijem autohtonom proizvodu, mandarine (neretvanske) preferira njih 3,3%, rakija šljivovica je najdraža za 3% ispitanika, dok je po 2,5% glasova dobilo ukupno šest proizvoda odnosno brendova: čipka, brašno, Franck, PIK Vrbovec, krumpir (lički) te panceta/slanina/špek. Jabuke su dobile 2,3% glasova, a pet proizvoda/brendova (Dorina proizvodi/čokolade, Faks, med, Zvijezda, šećer) zauzimaju po 2% udjela. Ovaj poduži popis zaključuju štrukli, kiseli kupus/zelje i šunka koji su uzeli po 1,8% glasova, nešto manje od toga (po 1,5%) osvojila je iduća trojka – bajadera, čvarci i prošek, dok je po 1% udjela pripalo kvartetu – sir i vrhnje, Cedevita, čokolada i smokve. Da ne poznaje niti jedan autohtoni proizvod istaknulo je zavidnih 16,5% sudionika ankete.
Stavovi su podijeljeni i kada je u pitanju prepoznatljivost autohtonih proizvoda. Tako na pitanje jesu li autohtoni hrvatski proizvodi dovoljno prepoznatljivi 48,8% ispitanika odgovara potvrdno, dok 51,2% njih smatra kako ovi proizvodi nisu prepoznatljivi.
No, značajno veće suglasje vlada kada je u pitanju cijena autohtonih proizvoda čiju višu dodanu vrijednost prepoznaje čak 74,6% ispitanih koji smatraju da za autohtone hrvatske proizvode vrijedi platiti višu cijenu. Preostala četvrtina (25,4%) anketiranih ne slaže se s tom konstatacijom.
Obrnuto vrijedi kada je riječ o stavovima o zastupljenosti ovih proizvoda u trgovačkim lancima. Naime, tek nešto više od trećine ispitanika (35,6%) kaže da su autohtoni proizvodi adekvatno zastupljeni u trgovačkim lancima, dok dvotrećinska većina (64,4%) smatra da ponuda trgovaca oskudijeva u autohtonim proizvodima.
No, možda i najzanimljiviji stav potrošača donio je odgovor na posljednje pitanje. Čak 87,4% anketiranih građana smatra da su hrvatski prehrambeni proizvodi kvalitetniji od svojih uvoznih pandana, dok samo 12,6% njih ima negativan stav po ovom pitanju.