Članovi i članice sindikata liječnika i medicinskih sestara od jutros u 7 sati stupili su u štrajk, koji će, prema najavi, trajati do ispunjenja zahtjeva.
Ivica Babić iz Sindikata liječnika najavio je kako će bolnički sustav tijekom štrajka raditi kao nedjeljom, a uvjeren je kako će se štrajku odazvati 70 posto liječnika i medicinskih sestara, odnosno njih 46.000.
– Maksimalno se može u vrijeme štrajka obvezati 20 posto zaposlenika da moraju obavljati svoj posao – dodao je Babić.
Kao razlog neuspjeha i drugog mirenja Babić je naveo neudovoljavanje sindikalnom zahtjevu da kolektivni ugovor potpišu sindikati liječnika i sestara u ime svoga članstva, a ne neko treći na njihovu štetu. Naglasio je i da su bili spremni na neke ustupke zbog proračunskih poteškoća, ali da Ministarstvo nije htjelo prihvatiti njihov prijedlog. Babić je istaknuo kako, po mišljenju većine pravnika, Vlada nema pravo u ovom slučaju uvesti radnu obavezu.
S druge strane, Ministarstvo zdravlja izvijestilo je kako je svim bolničkim zdravstvenim ustanovama dostavljena odluka o poslovima koji se ne smiju prekidati za vrijeme štrajka, po kojoj se moraju obavljati pregledi i osnovni dijagnostički postupci kako bi se kod svakog bolesnika isključilo hitno stanje, a time i potreba provođenja daljnjih dijagnostičkih i terapijskih postupaka.
Također je navedeno funkcioniranje hitnih službi u bolnici tijekom 24 sata sa svom raspoloživom hitnom dijagnostikom u cilju utvrđivanja dijagnoza koje zahtijevaju hitno postupanje. To uključuje neodgodive terapijske postupke bez kojih bi moglo doći do pogoršanja osnovne bolesti ili do komplikacija koje bi mogle ugroziti zdravlje i život bolesnika, odnosno prouzročiti makar i najniži stupanj invalidnosti.
U stacionarnom dijelu bolnice mora se osigurati provođenje svih postupaka kojima se održava provođenje procesa liječenja, te primjena svih dijagnostičkih i terapijskih postupaka koji osiguravaju da se određena bolest ne pogoršava.
Kirurške djelatnosti moraju osigurati mogućnost svih hitnih zahvata za bolesnike zaprimljene putem hitne službe i kirurških zahvata za bolesnike koji se nalaze na bolničkom liječenju, a kojima bi se zbog otkazivanja operativnoga zahvata značajno pogoršala bolest. Nužna je 24-satna nazočnost liječnika i ostalih zdravstvenih radnika u svim djelatnostima intenzivnog zbrinjavanja bolesnika. Za organizaciju rada i osiguranje dovoljnog broja radnika u zdravstvenoj službi zaduženi su sanacijski upravitelji i ravnatelji bolnica.
Budući da zbog štrajka može doći do otkazivanja ranije zakazanih dijagnostičkih postupaka i operacijskih zahvata, Ministarstvo će nakon završetka štrajka osigurati da se iz zdravstvenih ustanova kontaktiraju svi pacijenti kojima je zdravstvena usluga otkazana kako bi što prije dobili novi termin.