Profesor doc. dr. sc. Đorđe Obradović u trku nije uspio vibrirati kroz vrata Čitaonice Narodne knjižnice Grad, srećom bez ikakvih ozljeda. Tom šaljivom demonstracijom, koristeći primjer pseudoznanstvene internetske objave, Obradović je otvorio predavanje ‘Poštovanje ljudskog dostojanstva u medijima’ u utorak u sklopu drugih Dana medijske pismenosti.
– Kao što su nekad davno svi ljudi trebali naučiti čitati, danas se moraju opismeniti za uporabu novih medija. Ako nisu dovoljno pismeni onda vrlo lako mogu povrijediti vlastito ljudsko dostojanstvo ili mogu vrijeđati dostojanstvo drugih, ne samo pojedinaca nego i skupina pa i raznih ranjivih manjina. Medijska pismenost se ne može postići preko noći, nužno je da se kroz generacije od vrtića, preko osnovne škole do fakulteta djeca i kasnije ljudi obrazuju za komuniciranje. To je puno bolje nego tužbama i postrožavanjem zakona jer se postrožavanjem zakona dođe do kontradikcije, a to je da se smanjuju ljudska prava i sloboda govora. U Hrvatskoj je to primjer odredba o sramoćenju u kaznenom zakonu po kojoj se može nekoga osuditi kad je rekao istinu ako je time nekoga osramotio. Naravno da se osramoti osoba koja je učinila kriminalno djelo, ali tu je javni interes za informiranje važniji od toga kako se osjeća kriminalac. Nekad se čini da je sloboda govora vrijeđanje drugih ili izmišljanje i klevetanje drugih, što nije sloboda govora jer sloboda govora prestaje onda kad se počinju ugrožavati ljudska prava drugih – rekao je Obradović.
Prema Obradoviću, uzroci loše medijske kulture leže u prebrzom razvoju tehnologije, ali i tranzicijskim društvima. Kao osnovu budućeg medijskog opismenjivanja nabrojio je kućni odgoj i običaje, religijsku zajednicu i uključivanje etike i etike medija u najranije stadije obrazovanja. Novinarstvo je svrstao u otvorene, ali ne i nevažne profesije. Rekao je da javnost novinare vidi kako ih mediji prikazuju pa njihovim ponašanjem čitava profesija može gubiti ugled. To nije novinarstvo, to je smeće, rekao je Obradović o praksi prenošenja svega, nasuprot prenošenja bitnih činjenica u medijima. Ipak, kaže da je osobno optimističan zbog dubrovačke kulture općenito.
Uz Obradovića predavanje su vodili i studenti Diplomskog studija Medija, Magdalena Zrilić i Luka Čavar.
– Društvene mreže imaju svoje vrline, ali i svoje mane i svjedočimo tome da se na njima događaju jako loše stvari. Postalo je bitno da pokažemo koliko imamo novaca i koliko uživamo u životu, iako je stvarnost obrnuta. Te osobe su nesretne i daju krivu sliku o sebi kako se prikazali boljima u društvu. Svatko na društvenim mrežama i na internetu može objaviti neki komentar i takvo mišljenje se često više cijeni nego rad novinara koji je uložio truda u istraživanje. Celebrityji se danas zovu ‘influenceri’ i utječu na današnju mladež. Mladi bi svakako trebali biti na oprezu i trebali bi paziti što objavljuju na društvenim mrežama – upozorila je Zrilić.
U prezentaciji se osvrnula na afere nekih influencera poput Lidije Bačić, upozorivši kako takve javne osobe često nisu visoko obrazovane. Čuvajte svoju intimu, naglasila je Zrilić, a roditeljima je poručila da izbjegavaju objavljivati slike vlastite djece zbog mnogih rizika.
– Danas je situacija poražavajuća, svatko sebe može prozvati novinarom. Na svakom portalu možemo komentirati, više se ne zna ni tko, ni što dok pod nadimcima iznosimo svoje mišljenje. Medijsko opismenjavanje je iznimno važno kako bi ljudi mogli kvalitetno sudjelovati u raspravama. Medijska kultura je danas na vrlo niskom nivou stoga bi već od osnovnih i srednjih škola trebalo uvesti pojedine predmete koji će nas uvoditi u medijsku kulturu i kulturu općenito – istaknuo je Čavar.
Naglasio je i da niska medijska kultura nije ograničena na anonimno objavljivanje te da i mnoge javne osobe, posebice političari, često neprimjereno komuniciraju na društvenim mrežama. Svaki poslodavac danas ima Facebook profil, podsjetio je Čavar te upozorio da će objave na internetu biti dostupne zauvijek.
Podsjetimo, druge po redu Dane medijske pismenosti organiziraju Dubrovačke knjižnice Dubrovnik i Agencija za elektroničke medije, u suradnji s UNICEF-om. Cilj održavanja Dana medijske pismenosti je osvještavanje javnosti o važnosti medijske pismenosti, osnaživanje građana, posebice djece i mladih vještinama medijske pismenosti, stvaranje platforme za suradnju i razvoj održivih projekata medijske pismenosti te podrška odgojiteljima i nastavnicima razvojem edukacijskih materijala za medijsko obrazovanje.