U izdanju Zavoda za povijesne znanosti izašao je četvrti svezak knjige Nenada Vekarića, Vlastela grada Dubrovnika koji sadrži odabrane bibliografije pripadnika vlasteoskog staleža od slova A do D.
U knjizi se nalaze i biografije osoba koje nemaju vlasteoski status, ali su pripadale rodovima koje su nekoć imale taj status (primjerice Držići) ili su ga naknadno stekli (primjerice Boždarevići).
Knjiga sadrži 161 biografiju. Obrađeno je najviše članova iz vlasteoskih rodova Bona-Bunić (39), Caboga-Kabužić (18) i Cerva-Črijević (17), a tu su i biografije Bobaljevića, Palmotića (kao ogranka roda Balislava), Držića, Basiljevića, Beneša, Budačića, Binčulića, Bundića, Boždarevića, Buća, Krusića, te po jedna biografija Bocinolo-Bočinčić i danas malo poznatog roda Cluno-Cavernigo. Uz biografije poznatih povijesnih ličnosti (Marin Bobaljević, Marojica Kabužić, Jaketa Palmotić, Nikolica Bunić i dr.), istaknutih dubrovačkih književnika (Ilija Črijević, Marin Držić, Sabo Bobaljević, Junije Palmotić, Ivan Bunić-Vučić i dr.), povjesničara (Ludovik Črijević-Tuberon, Serafin-Marija Črijević), važnih poklisara i crkvenih dostojanstvenika, u knjizi se nalaze i biografije urotnika, a mjesto je našla i “fatalna žena” Marija-Ana Bosdari zbog koje je 1695. godine ranjen dramatičar i prevodilac Ivan Šiškov Gundulić, a u koju je bio zaljubljen Nikola-Marija Giorgi i zbog neuzvraćene ljubavi, zaredio se, i ostavio za sobom velik književni opus (Ignacio Đurđević).
Obrađene su i dvije književnice iz Manfredonije, Speranza-Vittoria i Giulia Bona, koje su vjerojatno bile dubrovačkog podrijetla, ali to još uvijek nije nedvojbeno dokazano.
Specifičnost ovog leksikografskog poduhvata je što svaka biografija sadrži vrlo jak obiteljski link, analizu rodbinskog kruga koja nerijetko istraživačima može pomoći da lakše interpretiraju postupke dotične osobe. Potom slijede podaci o karijeri, o djelima i pisanim tragovima koje je osoba ostavila, i na koncu, podaci o recepciji suvremenika i ocjena stanja istraženosti. Biografije su iscrpno popraćene arhivskim podacima, literaturom i slikama, fotografijama i faksimilima arhivskih izvora.