Hrvatska pošta će 19. travnja 2018. pustiti u optjecaj prigodne poštanske marke iz serije ‘Znameniti Hrvati’. Autor prigodnih poštanskih maraka je Luka Juras, dizajner iz Zagreba.
Marke nominalne vrijednosti 3,10 kuna posvećene su Marinu Getaldiću, najvažnijem hrvatskom matematičaru i fizičaru, Nives Kavurić-Kurtović, najvećem imenu moderne hrvatske umjetnosti, te Petru Preradoviću, najistaknutijem pjesniku hrvatskog narodnog preporoda, a tiskane su u višebojnom ofsetnom tisku i u nakladi od 100 000 primjeraka po motivu. Otisnute su u arcima od 20 maraka, a Hrvatska pošta izdala je i prigodnu omotnicu prvog dana (FDC). U Poštanskom uredu 10101 Zagreb u Jurišićevoj 13 bit će u četvrtak i petak, 19. i 20. travnja 2018. u uporabi žig prvog dana.
Marin Getaldić
Marin Getaldić smatra se najvažnijim hrvatskim matematičarem i fizičarem s prijelaza 16. u 17. stoljeće i pripada grupi hrvatskih znanstvenika iz slavne Dubrovačke Republike koja je svojim uređenjem i snagom omogućila procvat znanosti i kulture u skladu s gibanjima u ostatku renesansne Europe. Getaldić je izradio parabolično zrcalo opsega dva metra s kojim je mogao u žarištu doseći temperaturu do 1500 °C i koje se danas čuva u Državnome pomorskom muzeju u Londonu. Po njegovu nadimku Bete danas se zove Betina špilja kod Dubrovnika u kojoj je izvodio pokuse. Poznavao je mnoge istaknute znanstvenike svoga vremena, pa je tako prijateljevao s francuskim matematičarem Françoisom Vièteom dajući znatan doprinos razvoju njegove algebarske metode te se redovito dopisivao s talijanskim matematičarem, fizičarem i astronomom Galileom Galileijem.
Nives Kavurić-Kurtović
Nives Kavurić-Kurtović jedno je od najvećih imena moderne hrvatske umjetnosti. Rođena je u Zagrebu 1938. Otac joj je bio značajan arhitekt, suradnik Le Corbusiera, Zvonimir Kavurić. U kući koju je otac sagradio, na Cvjetnom naselju, proživjela je cijeli život. Tog idealista ljudskih prava i socijalne pravde, kao i njegova brata, ubio je ustaški režim. Po njima je ime dobila, i zatim izgubila, Ulica braće Kavurića. Nives Kavurić-Kurtović, na distanci od svega javnoga, nije se nikad pozivala na te činjenice. Diplomirala je 1962. na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu kod profesora Frana Baće. Pet je godina nakon toga bila suradnica Majstorske radionice Krste Hegedušića. Do 1983. živjela je kao slobodna umjetnica, a onda je postala profesorica na Akademiji likovnih umjetnosti. Od 1997. bila je redovita članica HAZU-a. Umrla je u Zagrebu 2016.
Petar Preradović
Petar Preradović (Grabrovnica kraj Grubišnog Polja, 19. 3. 1818. – Fahrafeld, Austrija, 18. 8. 1872.) najznačajniji je pjesnik hrvatskoga narodnog preporoda i prvo veliko pjesničko ime novije hrvatske književnosti. Iako je već za života bio proglašen nacionalnim bardom, Preradović se u ilirsko kolo uključio razmjerno kasno, kada je već preporod ulazio u završnu fazu. Posvetivši se vojničkoj karijeri, počeo se školovati na vojnome učilištu u Bjelovaru, a potom je završio vojnu akademiju u Bečkome Novom Mjestu. Služio je u garnizonima diljem austrijskoga carstva (Pešta, Milano, Glina, Postojna, Cremona, Beč, Temišvar, Arad). Postupno je napredovao u vojničkoj hijerarhiji i postigao na kraju karijere generalski čin.
Prve hrvatske stihove počinje pisati nakon premještaja u Zadar 1843., a senzacionalan uspjeh doživljava budnicom Zora puca, bit će dana objavljenom 1844. u prvome broju novopokrenutoga časopisa Zora dalmatinska. Često je svoje stihove prvo napisao na njemačkome jeziku i potom ih prevodio na hrvatski i dotjerivao uz pomoć prijatelja Ivana Trnskog. Preradović je umro u austrijskom Fahrafeldu, pokopan je u Beču, a 1879. kosti su mu prenesene u Zagreb.