U izdanju Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku izašao je peti svezak knjige Nenada Vekarića, Vlastela grada Dubrovnika koji sadrži odabrane biografije pripadnika vlasteoskog kruga od slova E do Pe.
Svaka biografija sastoji od detaljnog opisa rodbinskog kruga, podataka o školovanju i karijeri, djelima i recepciji, s vrlo bogatom starijom i recentnom literaturom, iscrpnim arhivskim i bibliografskim podacima, te s priloženim fotografijama i faksimilima arhivskih dokumenata.
U ovom svesku nalazi se ukupno 171 biografija. Najviše je obrađeno članova rodova Pecorario, poznatijeg pod prezimenom Gozze (Gučetić) – 45, Gundula (Gundulić) – 33, Menze (Menčetić) – 18. U knjizi su i biografije članova iz roda Gradi (Gradić), Luccari (Lukarević), Natali, Pauli, Juda, Klašić, Martinussio (Martinušić) kao i manje poznatih izumrlih rodova Kalić, Naimeri i Pezane (Peženić).
U knjizi su obrađene biografije poznatih ličnosti: pjesnika i povjesničara Ignacija Đurđevića, opata Stjepana Gradića, pjesnika Ivana Gundulića, povjesničara Jakova Lukarevića, pjesnika Šiška Menčetića, filozofa Nikole Gučetića i mnogih drugih.
Ono po čemu je ova knjiga još važnija jest da su u njoj donesene biografije mnogih značajnih, ali nedovoljno istraženih, ponekad i gotovo ‘zaboravljenih’ dubrovačkih plemića, čija je uloga u razvoju Dubrovačke Republike bila vrlo velika, a nisu dobili adekvatan historiografski tretman iz raznih razloga – ili zato jer su pripadali razdoblju za koje nema dovoljno arhivskih vrela ili su jednostavno promicali istraživačkoj pažnji.
Tako su u knjizi svoje mjesto našli knez Krvaš iz 12. stoljeća, koji je potjecao iz roda Martinusso, knez Damjan Juda, za kojeg autor drži da je bio prvi poznati borac za slobodu Dubrovnika, a koji je život skončao samoubojstvom nakon što ga je svrgnuo vlastiti zet državnim udarom 1205. godine, pa Marin Gučetić, osoba najznačajnija za zbacivanje mletačke vlasti 1358. godine i bez čijeg angažmana vjerojatno ne bi bilo Dubrovačke Republike.
Uz ključne osobe na političkom planu, brojne poklisare i vojne zapovjednike, obrađeni su i dosad nepoznati, Antun Galiopa, najstariji pronađeni dubrovački pjesnik-vlastelin, koji je živio u 13. stoljeću i još nekoliko manje eksponiranih pjesnika, graditelj Đivo Đurđević, pravnik Šiško Đurđević, povjesničar Ivan Marinov Gundulić i njegov brat isusovac Marin, osnivač Collegium Ragusinum, ubijeni diplomat, pravnik Frano Gundulić, nekoliko urotnika u Velikoj zavjeri iz roda Georgio, među kojima je bio i pjesnik Stjepan s nadimkom Giman, osnivači kazališta Luka Bonda i Vladislav Gozze, kao i neki likovi koje je povijest zapamtila po gestama, od osnivača benediktinskog samostana Ivana Mihovog Gundulića u 13. stoljeću ili osnivača župe Pridvorje Marina Gradića u 16. stoljeću, pa do strastvenog kockara Pavla Lukarevića, koji je na samrti odlučio obeštetiti one kojima je za života uzeo novac na kocki ili zavodnika i legendarnog “plačljivca”, poklisara Sekunda Gučetića, koji je toliko zapomagao pred osmanskim velikodostojnicima da je ovima “bilo zlo od samog spomena njegova imena”.
Uz biografije u literaturi već poznatih dubrovačkih plemkinja Marije Gundulić udate Gučetić, Marije Giorgi-Bona, benediktinke Benedikte Gradi, objavljene su i biografije Bone Grubešine Gundula, udate Bisti, po kojoj je oblikovano prezime roda Bona, i danas gotovo zaboravljene slikarice Jelene (Ilke) Natali, čija biografija u ovoj knjizi sadrži i fotografije tri njezina djela.
Ovaj izuzetan leksikografski poduhvat nastavit će se sljedeće godine, kada je predviđena objava šestog sveska s odabranim biografijama od slova Pi do kraja abecede.
Tekst: Ivana Lazarević