Godina 2019. najuspješnija je u pedesetsedmogodišnjoj povijesti Zračne luke Dubrovnik. Rekao nam je to tijekom obilaska glavni direktor Frano Luetić, koji ističe kako je u devet mjeseci ostvaren porast broja putnika od 12 posto. Svaki je mjesec od siječnja do rujna bio u plusu te je ostvaren promet od dva milijuna i 504 tisuće putnika. Sam rujan je završio s brojkom od 406 tisuća putnika što je povećanje od pet posto u odnosu na rujan prošle godine.
— Ako se ovaj trend rasta nastavi, do konca godine možemo očekivati 2,8 milijuna putnika, što bi bio rekordan rezultat za Zračnu luku od njenog otvaranja – govori Frano Luetić dodavši kako je ove godine Zračna luka dobila i nove avioprijevoznike. Prije svega tu je American Airlines koji je Dubrovnik tijekom sezone povezivao s Philadelphijom tri puta tjedno, a u rujnu čak četiri puta tjedno.
— Rezultati su na tim letovima bili izvrsni pa je American Airlines odlučio iduće godine povezivati Dubrovnik s SAD-om svakodnevno – ističe Luetić dodavši kako je početkom lipnja u Čilipe sletio i prvi zrakoplov niskotarifne kompanije Ryanair, koja je i po broju prevezenih putnika i po broju zrakoplova najveća europska tvrtka. Ryanair je Dubrovnik povezivao s Dublinom, a suradnja će se nastaviti i iduće godine.
— Zadovoljni smo dolaskom Ryanaira jer je ova tvrtka došla pod jednakim uvjetima kao i sve ostale, bez obzira što je ovdje riječ o niskotarifnom prijevozniku – ističe direktor Luetić
Izazovna sezona
U protekloj sezoni Upravi Zračne luke Dubrovnik veliki je izazov predstavljalo odvijanje radova na rekonstrukciji u sklopu projekta ‘Razvoj Zračne luke Dubrovnik’ ukupne vrijednosti 225 milijuna eura. Rekao nam je to direktor sektora komercijalnih poslova Ivan Maslać, s kojim smo obišli završne radove na zemaljskoj (land side) i zračnoj (air side) strani dubrovačkog aerodroma.
— Jedan od najvećih izazova ove sezone je bilo to što smo u isto vrijeme imali i rekordnu sezonu i radove rekonstrukcije, tako da je na dnevnoj bazi dolazilo do određenih promjena postupanja na cijelom području Zračne luke. To smo maksimalno dobro odradili – ističe Maslać.
Inače, radovi na ovom velikom projektu pomalo se privode kraju, a u tijeku je otklanjanje pojedinih nedostataka.
— Završeni su radovi na uzletno-sletnoj stazi, na rulnim stazama i stajankama. Proširili smo stajanke istok i zapad čime smo dobili velikih broj parkirnih pozicija za zrakoplove. Time smo se doveli u najbolju poziciju po pitanju parkirnih pozicija ako gledamo zračne luke u okruženju od Splita, Mostara, Podgorice, Tivta do Barija i Brindisija. Ove godine prvi put nismo odbili nijedan zrakoplov već smo sve što je najavljeno uredno primili – zadovoljno ističe Frano Luetić.
Prema riječima direktora sektora prometa Miha Miljanića, s kojim smo obišli air side, nova stajanka zapad ima šest parkirnih pozicija za klasu C zrakoplova raspona krila do 36 metara, odnosno alternativno za četiri zrakoplova klase D i E raspona krila do 64 metra. Nova stajanka istok je pak namijenjena za parkiranje do 15 mlaznih aviona.
Novo postrojenje za gorivo
U funkciju je ove godine pušteno i novo postrojenje za avio gorivo kapaciteta 1500 plus 1000 metara kubnih u dva tanka, dok je staro, rekao nam je Miljanić, imalo kapacitet 350 metara kubnih.
— Novo postrojenje ima i mogućnost podzemnog napajanja zrakoplova cjevovodom direktno iz spremišta i po tome smo prvi u Hrvatskoj – ističe direktor Luetić.
Kad je riječ o zemaljskoj strani, u tijeku su završni radovi na novoj upravnoj zgradi, zgradi vatrogasno-spasilačke postrojbe te na novom terminalu za poslovno zrakoplovstvo na istočnoj strani aerodroma.
— Tu ćemo za sljedeću sezonu imati posebno odvojen prolaz za VIP putnike, poslovne putnike i putnike s privatnih malih zrakoplova – rekao nam je glavni direktor.
Prema riječima Ivana Maslaća, očekuje se kako će VIP terminal u operativnoj funkciji biti od nove godine, a u njegovoj smo pratnji obišli i novi putnički terminal s novim business salonom za putnike s interkontinentalnih letova, ali i novim restoranom s toplom hranom.
— Često od putnika dobivamo savjete kako unaprijediti naše poslovanje i to se trudimo maksimalno uvažiti – rekao nam je Maslać dodavši kako je na tom tragu i otvoren novi restoran s toplom hranom, a savjeti se često odnose i na poboljšanje tzv. piktograma za što lakše snalaženje putnika u zgradi terminala.
Na redu je – garaža
No, iako se radovi polako privode kraju, Frano Luetić najavio je još jednu investiciju. Riječ je o garaži sa 600 parkirnih mjesta, koja će se uskoro početi graditi vlastitim sredstvima na mjestu postojećeg parkinga. Buduća garaža sa zgradom terminala bit će povezana mostom, odnosno tzv. suhom vezom, koja se upravo gradi.
— Za sad će to biti zadnja investicija. Međutim, aerodrom je dosta dinamičan, pojačava se promet, a očekujemo i ulazak Hrvatske u Schengen sustav. Tada ćemo vjerojatno morati raditi određene preinake i graditi nove kapacitete te se pripremati za nove izazove. Neće sigurno proći godina bez ulaganja bilo da je riječ o opremi, zgradama, prometnicama ili ulaganjima u manevarski prostor. Stalno idemo naprijed i pratimo izvjesni porast zračnog prometa. Međutim, nije nam cilj imati ogromne brojke s obzirom na turističke kapacitete u našoj županiji. Zadovoljni smo prosječnim rastom na razini EU, ali ćemo nastaviti raditi na poboljšanju kvalitete pružanja usluga putnicima – zaključuje Frano Luetić.
Tijekom obilaska zemaljske strane Zračne luke, Ivan Maslać istaknuo je kako su neki možda primijetili da u zgradi C nedostaje komercijalnog sadržaja i dodatnih reklamnih pozicija. Razlog tome zapravo leži u činjenici što se projekt razvoja zračne luke financirao iz fondova Europske unije te se određeni uvjeti i pravila moraju ispoštovati.
Ni Zračna luka, recimo za kraj, nije ‘cijepljena’ od gorućeg problema u turističkom sektoru – nedostatka radne snage.
— Tržište radne snage kako u Dubrovniku tako i u cijeloj Hrvatskoj i Europi se manje-više suočava s izazovima smanjivanja slobodne radne snage.
Ni Dubrovnik nije izuzet od te priče s tim da smo mi lošije geografski pozicionirani u odnosu na ostatak Hrvatske. Pojavljuje se u određenim fazama i vršnim opterećenjima, pogotovo zbog sezonalnosti, nedostatak radne snage, a mišljenja sam da ćemo se u budućnosti s tim susretati u puno većem obimu i toga smo svjesni. Radimo na tome da koliko je to moguće u zakonskim okvirima i našim mogućnostima određena radna mjesta učinimo atraktivnijima, ali konkurencija je na području cijele Dubrovačko-neretvanske županije velika, pogotovo radi sezonalnosti. U određenim sektorima moguće je očekivati pojavnost nedostatka radne snage, ali kao što se u svemu suočavamo s izazovima tako ćemo se suočiti i s tom realnošću. Od izazova ne treba bježati, već se s njima treba suočiti i riješavati ih na najbolji mogući način – zaključuje Ivan Maslać.
DOBRA POVEZANOST Zimski red letenja
Dubrovnik će u idućem zimskom razdoblju imati dobru zračnu povezanost.
— U proteklim je godinama zima bila dosta ‘mršava’, ali već sad imamo povezanost sa sedam odredišta svakog tjedna – rekao je Frano Luetić. Tu su tako letovi Croatia Airlinesa za Frankfurt, Vuelinga za Rim i Barcelonu, Aegean Airlinesa za Atenu, dok će LOT Dubrovnik povezivati s Varšavom, a British Airways s Londonom. Naravno, i ove zime ostaju letovi Turkish Airlinesa za Istanbul. No, direktor napominje i charter program za zapadnu Europu i Skandinaviju, s kojim se nastavlja i ove godine. U domaćem prometu ostaje povezanost sa Zagrebom te letovi Trade Aira za Split i Rijeku te dalje za Osijek.
VEZA S AMERIKOM Zahtjevniji let nego za Europu
S obzirom da je American Airlines najavio svakodnevne letove iz Philadelphije, zanimalo nam je hoće li to zahtijevati određene organizacijske preinake, veći broj osoblja i više sredstava te koliko je zahtjevan prihvat jednog takvog leta.
— Odlazne letove hranom opskrbljuje tvrtka Newrest catering Dubrovnik, koja je u 50-postotnom vlasništvu Zračne luke te se za svaki taj let treba rano pripremiti i pružiti uslugu i u poslovnom razredu i u tzv. ekonomskoj klasi. Tu je i checkiranje putnika budući da oni izričito traže odvojene šaltere za poslovni i ekonomski razred. Potom su tu i provjere dokumentacije, odnosno granična kontrola koja je izrazito osjetljiva za SAD – ističe Luetić.
Objavljeno u tiskanom izdanju DuList-a, 9. listopada 2019.