vrlo bitno i zaista je porazno da sudska praksa nije usklađena, jer ako se tumači na prvi opisani način osoba iz ovog primjera bi mogla dobiti zatvorsku kaznu do čak 3 godine. Međutim po tumačenju za koje se zalažu pravnici znanstvenici ovdje bi bila riječ o prekršaju i kazna bi bila novčana.
Veće kazne
S obzirom na broj nastradalih osoba u prometnim nesrećama svima nam je vjerujem jasno zašto su zakoni stroži, odnosno kazne povećane. Ono što nam naravno nije jasno i nema opravdanja je dužina trajanja sudskih postupaka i često, doduše ipak znatno rijeđe, minorne kazne za vožnju zbog koje su uništeni životi. Opet ću se spomenuti nesretno nastradale naše mlade sugrađanke Ivane Obad čija je obitelj proživljavala agoniju više od 13 godina dok je dočekala pravdu za počinitelje. Jedan je osuđen na 5, drugi na 6 godina zatvora.
Za smrt do 15 godina zatvora!
Kazneno djelo Izazivanje prometne nesreće u cestovnom prometu počinio je ‘sudionik u cestovnom prometu koji kršenjem propisa o sigurnosti prometa izazove opasnost za život ili tijelo ljudi ili za imovinu velikih razmjera, pa zbog toga prouzroči tešku tjelesnu ozljedu druge osobe ili imovinsku štetu velikih razmjera’. Propisana kazna zatvora je od 6 mjeseci do 5 godina. Ako je prouzročena drugoj osobi osobito teška tjelesna ozljeda, počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od jedne do 8 godina. Ako je prouzročena smrt jedne ili više osoba, počinitelj će se kazniti kaznom zatvora u trajanju od 3 do 15 godina.
Ako je kazneno djelo počinjeno iz nehaja, počinitelj će se kazniti kaznom zatvora do 3 godine. Ako je iz nehaja prometnom nesrećom prouzročena osobito teška tjelesna ozlijeda predviđena je kazna od 6 mjeseci do 5 godina, a ako je nehajno prouzročena smrt jedne ili više osoba od jedne do 8 godina zatvora.
Vjerojatno ćete se sada zapitati: ‘Pa zar svaka prometna nesreća nije izazvana iz nehaja, neće nitko namjerno baš ići ugrožavati sebe sebe i druge?!’ Treba poznavati pravni pojam, odnosno vrste namjere, da bi se razumjelo navedeno. Postoji izravna i neizravna namjera. Počinitelj postupa s izravnom namjerom kad je svjestan obilježja kaznenog djela i hoće ili je siguran u njihovo ostvarenje. Dakle vrlo je malo vjerojatno da će netko baš u prometu ozlijediti ili ubiti nekoga s izravnom namjerom. U prometu je najčešće riječ o neizravnoj namjeri. To je kada je ‘svjestan da može ostvariti obilježja kaznenog djela pa na to pristaje’. Dakle ako u zavoju pretječete npr. par vozila nema govora da je riječ o nehaju. To je neizravna namjera!