Iako izmjene i dopune Generalnog urbanističkog plana ne mijenjaju ništa kad je u pitanju izgradnja golfa na Srđu, tema je bila nezaobilazna.
Prvo je pitanje postavio aktivist Đuro Capor pitavši kako je izrađivač plana „namijenio prostora mešetarima zemljom za izgradnju vila na Srđu“?
Odgovorila mu je Zrinka Rudžež dodavši kako kapaciteti i osmišljavanje platoa Srđa nisu definirani kroz ovu izmjenu i dopunu, nego se aktivnosti vezano za UPU za plato Srđa golf rješavaju na osnovu važećeg GUP-a pa ta tema nije mijenjana.
Arhitekt Slobodan Vuković rekao je kako je Srđ prekompleksno i prebolno pitanje da bi se ovako olako prešlo preko njega, dok mu je kolega Dinko Bakulić upitao kako su se izrađivači plana ponijeli prema činjenici da je ukinut Zakon o golfu.
– Zakon o golfu bavi se rješavanjem imovinsko-pravne situacije te u sebi ne nosi planerske kategorije – odgovorila mu je Rudež, no iznijela je i činjenicu kako se nekad na Srđu odlagao radioaktivni i opasni otpad na što su upozoreni krajem 90-ih od strane ekologa.
Istaknula je kako je 1998. bilo postavljeno pitanje kako što prije izvršiti razminiranje Srđa koji je u ratu potpuno izgorio.
– Radi toga smo razmišljali o primjerenoj namjeni za što bržu revitalizaciju Srđa, a tadašnji protsorni plan na platou je predviđao željezničku stanicu. GFovorilo se i o spalionici te smo iz tih razloga krenuli u razmišljanja što sa Srđem – rekla je Rudež.
Teo Trostmann rekao je kako je jedina novost u ovom planu „parazitski grad iznad grada za kojega uopće niti ne znamo ni kako će izgledati ni u kojim će gabaritima biti, ali je zato dobro zamišljena cesta do njega“.
– Ovdje se spominjao radioaktivni materijal na Srđu, a ja ću spomenuti samo pesticide koji bi se gore upotrebljavali, a dospijevali bi po nama i u Rijeku i u Župu i u more – rekao je Trostmann.