Iako je studija Horwath Consultinga pokazala kako je Babin kuk najbolja lokacija za gradnju višenamjenskog kongresnog centra, četiri godine kasnije dubrovački gradonačelnik Mato Franković smatra to promašenom idejom. Rekao je to na tribini ‘Dubrovački turizam s pogledom na sutra’ istaknuvši kako bi se trebao graditi u Župi dubrovačkoj. Treba podsjetiti kako su se 2015. godine spomenutom studijom razmatrale tri lokacije. Uz Babin kuk tu su bili Kupari te Centar iza Grada. Babin kuk je dobio najveću ocjenu, Kupari su bili s tek dva posto slabije ocijenjeni dok je za Centar iza Grada rečeno kako će se ta lokacija u budućnosti teško i razmatrati, prvenstveno zbog prostorno-prometnih ograničenja same lokacije. Kod ocjenjivanja lokacija razmatrala su se tri parametra: lokacija, pristup i prometna situacija te prostorno-urbanistički uvjeti. No, gradonačelnik Franković smatra Babin kuk promašenom idejom zbog prometne zagušenosti s kojom se Dubrovnik već danas suočava.
— Svjesni smo činjenice kako više ne možemo podnijeti automobile i autobuse i kako bi izgradnjom jednog takvog velikog centra napravili sve suprotno od onoga za što se zalažemo. Imamo zemljište na Babinom kuku za kojeg još uvijek vodimo spor, ali sve ide u dobrom smjeru i to možemo i trebamo pretvoriti u nešto drugo. Kongresni centar je po meni idealan u Župi dubrovačkoj. Na idealnoj lokaciji, u neposrednoj blizini prometnice, na zemljištu koje je stopostotnom u vlasništvu Republike Hrvatske. Zemljište je dovoljne kvadrature i može služiti svim hotelima s područja Dubrovnika, Župe i Konavala. Ako gledamo svjetske kongresne centre, nigdje oni nisu u srcu grada, uvijek su izvan centra jer je njihov efekt privlačenje velikog broja automobila i autobusa. Zato se zalažem za promjenu – istaknuo je gradonačelnik. Na tom tragu, rekao je Grad Dubrovnik je komunicirao s Horwath consultingom, koji je radio studiju. Napomenuo je kako je Kongresni centar Dubrovnik dobio i podršku Vlade RH jer je proglašen strateškim projektom.
— To znači da u perspektivi 2021. – 2025. on može biti financiran iz EU sredstava. Zato ga je potrebno definirati i mislim da će vrlo skoro doći do toga da će Župa dubrovačka biti kao idealno rješenje za cijelo područje – zaključio je Franković.
Nardelli: Kupari su daleko bolja lokacija
Iako je ideja o gradnji kongresnog centra u Kuparima, na zemljištu u vlasništvu države, potekla iz same Općine Župa dubrovačka, u trenutku kad je studija Horwath Consultinga prednost dala Babinom kuku, u ovoj su se općini okrenuli drugim planovima za zemljište u Kuparima. Načelnik Općine Župa dubrovačka Silvio Nardelli ističe kako je kongresni centar u Kuparima, na prostoru nekadašnjeg autokampa, uvršten u prostorno-plansku dokumentaciju.
— Prilikom izrade Urbanističkog plana uređenja Srebreno II smo u suradnji s Državnim uredom za upravljanje državnom imovinom i Ministarstvom turizma došli na ideju da se taj prostor namijeni za kongresni centar. To je vrlo pogodan teren s obzirom da se nalazi uz samu prometnicu nasuprot turističkom dijelu Kupara. Zemljište je uz državnu cestu, na potezu između Zračne luke i Dubrovnika te bi taj kongresni centar služio ne samo za potrebe naše općine već i puno šire, za područje cijele županije. Od njega bi koristi imali i hoteli iz Dubrovnika, ali i Konavala – govori nam Nardelli te ističe kako je UPU-om Srebreno II 6 hektara državnog zemljišta od ukupno 8,3 hektara, dobilo namjenu upravo za kongresni centar.
— Također je planirana i manja turistička zona te prostor za javnu i društvenu namjenu – govori nam Nardelli. No, načelnik Općine Župa dubrovačka Silvio Nardelli podsjeća kako je Horwath consulting radio studiju i za potrebe ove općine, odnosno razmatrala se mogućnost izgradnje kongresnog centra u Kuparima te je lokacija dobila pozitivnu ocjenu. Kasnije je istu tvrtku angažirala Dubrovačko-neretvanska županija, što smo već spomenuli, te je od tri lokacije, Babin kuk dobio blagu prednost pred Kuparima.
— Osobno se ne slažem s tim.Uvjerenja sam, a to sam iznio i na nizu sastanaka pa i prije nekoliko mjeseci, kako su Kupari daleko povoljnija lokacija s obzirom na samu poziciju. Izgradnja kongresnog centra na Babinom kuku, na kraju grada gdje se praktično mora proći kroz cijeli grad za doći do njega dodatno bi otežalo probleme u prometu. To sam iznio i prije nekoliko mjeseci, no to tada nije naišlo na razumijevanje. Drago mi je da se danas ponovno razmišlja o Kuparima – rekao je Nardelli.
Zahtjevi prema Vladi
Međutim, ističe kako Općina želi tu lokaciju za rješavanje svojih potreba, a u tom su smjeru poduzete i određene radnje.
— Naš prvi zahtjev, a koji je iznesen i samom premijeru Plenkoviću u veljači ove godine, jest da to zemljište
ne smije biti predmet prodaje. Također tražimo da se dio tog zemljišta dodijeli Općini za javno društvenu namjenu, a dio smo spremni i kupiti, što financijski možemo podnijeti. Tražimo da Općina čim prije uđe u posjed te zone i da se raskinu postojeći ugovori kako bismo mi njome gospodarili, a da paralelno s tim rješavamo pitanje darovanja od strane RH i kupnje dijela zone. Na taj bismo način dugoročno osigurali sve ono što Župi treba. Tu može biti niz sadržaja od školstva, srednjoškolskog obrazovanja, sportskih sadržaja, zdravstva… Niz je ideja koje bi se tu mogle realizirati – ističe načelnik.
— Ako je netko ocijenio da je Babin kuk povoljna lokacija za kongresni centar, mi nećemo forsirati da se gradi u Kuparima jer ima niz sadržaja koje Župi trebaju i koje možemo smjestiti tu ako je kongresni centar ‘ispao iz priče’, jer ovo su nove informacije koje je gradonačelnik iznio – rekao je Nardelli.
— Dio zemljišta od 8,3 hektara država može dati za izgradnju kongresnog centra, to bi bio ključ uspjeha. Imamo pogodnu lokaciju i državno zemljište, što na Babinom kuku nije slučaj. Treba vidjeti dalje što nam slijedi – govori načelnik Nardelli dodavši kako će se morati raditi i novi Urbanistički plan za tu zonu, ako se kongresni centar tu neće graditi. Ipak, izjava gradonačelnika ide u drugome smjeru. Ono što se sada očekuje jest konačni dogovor oko lokacije na kojoj će se centar graditi kako bi se konačno i krenulo u njegovu realizaciju.
IZ STUDIJE
Centar na 24 tisuće ‘kvadrata’
Na predstavljanju studije 2015. godine istaknuto je kako je analiza pokazala da bi se Kongresni centar u Dubrovniku trebao prostirati na 24 tisuće metara četvornih, a sama građevina imala bi prizemlje plus dvije etaže, uz 4200 ‘kvadrata’ vanjskog funkcionalnog prostora, prostor za parking (1800 m2), podzemnu garažu, pristupne ceste, pješačke površine… Unutrašnji prostor obuhvaćao bi glavnu dvoranu kapaciteta 2500 ljudi, dvoranu za recitale kapaciteta 700 ljudi, četiri multifunkcionalne dvorane manjeg kapaciteta, 10 dvorana za sastanke, izložbeni prostor te prostor za bankete.
SASTANAK U SRPNJU
Utvrđeni daljnji koraci
U srpnju ove godine održan je sastanak upravo na temu Kongresnog centra na kojem su bili župan Nikola Dobroslavić sa suradnicima, gradonačelnik Mato Franković, državni tajnik u Ministarstvu turizma Frano Matušić, regionalni direktor tvrtke Valamar Tomo Dumančić, predstavnik tvrtke Horwath Consulting Siniša Tatalović te odvjetnik Oleg Uskoković. Tada je, naime, rečeno kako je potrebno dobiti obvezujuću suglasnost Valamara i Grada Dubrovnika o ustupanju zemljišta za ovu namjenu kao i da će Grad Dubrovnik provesti otvoreni međunarodni arhitektonsko urbanistički natječaj na projektni zadatak koji će ponuditi Horwath consulting. Ministarstvo turizma trebalo je predložiti Radnu skupinu za vođenje projekta i utvrditi mogućnosti financiranja iz fondova EU. Usuglašena je nužnost uključenja posebne tvrtke operatora Centra, koji će se izabrati na javnom međunarodnom natječaju.
Iz tiskanog izdanja DuLista od 20. studenog 2019.