Novi Zakon o strancima stupio je na snagu s prvim danom 2021. godine. Zakon među ostalim donosi i ukidanje kvotnog zapošljavanja stranih radnika, sustava koji očito prijašnjih godina nije bio rješenje za problem nedostatka radne snage. No, poslodavac je, kako nalaže zakon, dužan provesti test tržišta rada pri HZZ-u prije nego što podnese zahtjev za izdavanje dozvole za boravak i rad u policijskoj upravi, odnosno u Ministarstvu unutarnjih poslova. Postoji, navodi se, i lista zanimanja za koja poslodavac nije dužan zatražiti provedbu testa tržišta rada. To su primjerice zidari, tesari, pekari i mesari, a takvih je zanimanja oko četrdeset. Predsjednica Županijske komore Dubrovnik Nikolina Trojić ističe kako je dulji niz godina HGKsustavno tražio izmjene zakona kako bi se poslovnom sektoru omogućio nastavak rasta i razvoja.
— Nedostatak radne snage, kvalificirane po određenim djelatnostima, kočnica je razvoja i dovodi do blokade rada. Prvenstveno je u tome prednjačio sektor turizma i graditeljstva, a onda potom i trgovine. Kvotni sustav kakav smo imali nije dozvoljavao mogućnost uvoza potrebne radne snage – nisu bile usklađene potražnja i ponuda. Zbog toga je komora dugi niz godina vršila pritisak na zakonodavca da se napravi novi zakon po uzoru na tzv. slovenski model koji funkcionira po principu – kada poslodavcu treba određena struka, on se obrati Zavodu za zapošljavanje te ukoliko u vlastitoj matičnoj zemlji ne postoji kadra u toj struci, automatizmom se onda radi uvoz radne snage iz inozemstva, u onim količinama koliko je poslodavcu potrebno – rekla je Trojić. Navodi i kako je HGK kod samog ‘brušenja’ zakona u više navrata davao dodatne prijedloge.
Test tržišta rada
— Mi smo prvenstveno inzistirali na skraćivanju procedura oko istraživanja tržišta. Poštujemo da HZZ mora istražiti ima li na hrvatskom tržištu određene struke. Međutim, postoje djelatnosti za koje nam ne treba nikakvo istraživanje jer smo godinama znali da u njima postoji drastični deficit kadra, kao što su građevinske i turističke struke. Prema tome smo inzistrirali da se skrate procedure oko istraživanja tržišta. Dakle, bilo je prvotno 30 dana pa smo tražili skraćivanje tog potrebnog razdoblja. Zakon jest išao u tom smjeru i da se na neki način admistracija učini bržom kako bi poslovni sektor, onog trenutka kad prifali radne snage, došao do kvalitetne radne snage iz inozemstva – navela je Trojić. Postupak izdavanja dozvole za boravak i rad, kaže, ovisi od slučaja do slučaja, od struke do struke, ali praktično bi trebao trajati od 15-ak do 30 dana što, navodi, nije strašno ako poslodavac planira svoje aktivnosti u određenom razdoblju.
— Poslodavac će morati prethodno zatražiti provedbu testa tržišta rada i kada na Zavodu dobije pozitivno mišljenje, onda s tim mišljenjem idu u policijsku upravu i dalje proceduru provode na isti način kao dosad, vezano za dobivanje radne dozvole – navodi. Kaže i kako, suprotno mišljenju javnosti, naši poslodavci uvijek i radije zapošljavaju domaću radnu snagu.
— Nemaju jezičnu barijeru, nema drukčijih kulturoloških i radnih navika te se poslodavci ne moraju brinuti o osiguravanju smještaja i hrane. U uvjetima koronakrize u kojoj je došlo do preraspodjele radne snage, tj. u jednom dijelu do otkazivanja ugovora i povećanja broja nezaposlenih na zavodu za zapošljavanje, vrlo vjerojatno ćemo unutar naše države imati dio kadra koji će se moći povući iz drugih ‘sektora’ povući, jednom kad sve skupa proradi. Po meni će ostati izazov te profesionalne preorijentacije u nekim strukama. Primjer nalazimo u trgovini – radnicima, koji su bili na ugovorima o radnim dozvolama, nisu trenutno produženi ugovori jer naši trgovački lanci vjerojatno smatraju da će biti dovoljno hrvatske radne snage i da će na zavodu naći ljude iz naše države – navela je Trojić. Ističe kako je dobro da je zakon stupio na snagu te da je itekako potreban.
— Jer, onog trenutka kad se nama otvori tržište i kad među ostalim turizam ponovno krene, bilo bi loše da tada počnemo pričati o izmjeni zakona i da se koči sustav. Naravno da sadašnje donošenje zakona neće nikome učiniti štetu. Primjerice, ukoliko ne bude na raspolaganju stručne domaće radne snage u građevini, mi ćemo tu radnu snagu moći uvesti i neće se kočiti proces obnove potresom porušenog područja, ali isto tako i rad na pristupnim cestama za Pelješki most, kao i na drugim infrastrukturnim projektima koji će biti od strateške važnosti za županiju – naglasila je. Ističe kako je u 2020. godini u cijeloj županiji bilo 2 tisuće nezaposlenih više nego u 2019. godini. Također, bilo je oko tisuću zaposlenih sezonskih radnika manje u 2020. nego godinu ranije.
— Međutim, to su sve jako dobre brojke u odnosu na situaciju u kojoj je naše gospodarstvo skoro u potpunosti blokirano. Turistički smo definirani pa je bilo za očekivati veliki broj nezaposlenih na zavodu, međutim mjere Vlade su spriječile val otkaza – rekla je.
Kreće drugi val iseljavanja
Predsjednik Udruge ugostitelja Dubrovnik Ante Vlašić ističe kako su na na samom početku imali komentar na izmjenu zakona, u smislu das u bili za ukidanje navedenih kvota, ali i za liberalniju politiku zapošljavanja stranaca.
— Znači da se to provodi da jednostavnije. Podržavamo to što se više strani državljani neće zapošljavati po kvotama, nego da će se to provoditi biti po potrebi. Samo što nismo podržavali procedure po kojima se treba postupati, odnosno rokove unutar kojih, primjerice, HZZ treba odgovoriti na pitanja kao što je ima li nezaposlenih u određenom sektoru. Ako se dobro sjećam, oni imaju rok od mjesec dana unutar kojih se mogu očitovati. To je apsurd, jer ćete izgubiti mjesec dana za zapošljavanje osobe koju ste našli za rad – rekao je Vlašić ponovno navodeći kako zakon nije loš, samo se rokovi moraju skratiti na najmanju moguću mjeru.
— Dakle da vam u roku od tri dana odgovore iz HZZ-a. Jer, nama će zaista, ako i kad se vratimo na brojke iz 2016. godine, ne pričamo više od 2019., biti neophodni strani radnici jer se nećemo moći pokriti. Tim više, sad imamo situaciju, isključivo zbog neotvaranja ugostiteljskih objekata, da radnici koji su godinama radili za nas, idu vanka raditi. Sad kreće drugi val iseljavanja jer ne mogu živjeti od 4 tisuće kuna. Što duže budemo zatvoreni, što bude manja mogućnost da prihodujemo i radimo normalno, mi ćemo izgubiti više radnika. To će biti veliki problem za zapošljavanje kad se ponovno otvori sve. Neka se nama sve otvori 1. travnja, i krene sezona, mi nećemo imati koga staviti da radi. I tad će nam trebati hitna reakcija i hitno zapošljavanje. Iz tog razloga mislim da bi ta priča o zapošljavanju stranih radnika trebala biti riješena na puno brži način – rekao je Vlašić te očekuje uvođenje vouchera za povremeno zapošljavanje radnika.
— Dobili smo obećanje da će biti nešto od toga, ali vidjet ćemo hoće li se to provesti u djelo – naglasio je.
Na početku – nesnalaženje
Vlasnik tvrtke CON-TECH i predsjednik Strukovne grupe graditeljstva Županijske komore Dubrovnik Đuro Goluža ističe kako su već nekoliko godina poduzetnici iz djelatnosti graditeljstva zahtjevali da se ukinu kvote na uvoz radne snage.
— Jer bi već početkom građevinske sezone zahtjev za potrebama radnika pojedinih zanimanja premašio odobrene brojčane iznose po pojedinim zanimanjima, naročito kada je došlo do znatnog povećanja investicija u građevinarstvu. Novi Zakon o strancima napokon je ukinuo kvotno zapošljavanje – naglašava Goluža.
— Međutim, kao i uvijek kad se uvodi novi Zakon, u početku je prisutno nesnalaženje, kako kod nas podnositelja zahtjeva, tako i kod službenika koji obrađuju te zahtjeve, zbog uvođenja novih elemenata kao što su definiranje deficitarnih zanimanja, anketiranje eventualno raspoloživih radnika po drugim područnim centrima… No, vrlo brzo bi se mogli pokazati pozitivni učinci novog Zakona te smo uvjereni da će se lakše dolaziti do radne snage, naročito s tržišta susjednih zemalja kao što su Bosna i Hercegovina, Srbija, Kosovo, Albanija, Sjeverna Makedonija – zaključio je Goluža.
Iz tiskanog izdanja od 3. veljače 2021.