Kocka ti nesumnjivo, živući sam primjer, može uništiti život preko noći. Brže nego droga, alkohol i išta drugo. Krene ležerno, kao igra, ali to je daleko od igre. Cijela ta priča o igri je čista prevara. Mislio sam i ja da se eto tako malo igram. Adrenalin je rastao, ulozi su postajali sve veći i vrlo brzo sam se našao bez ičega. To je jedan svijet za sebe. Vrebaju te kamatari koji namirišu točno taj momenat kad si spreman ići do kraja, što se reče. Bio sam već u dugovima i tu noć me krenulo i ponijelo me, onda sam počeo padati i na momenat mislio odustati, ali stvorio mi se anđeo iza leđa i prišapnuo da nisam lud odustat kad me krenulo tako dobro. Da se vidi da je moja noć. Anđeo je, jasno vam je, bio kamatar. I popilo se, tako da sam u više navrata tu noć pristao na posudbu. Nisam ostao samo bez ukupno 170 i kusur tisuća eura već i žene i djece. Djecu doduše vidim, ali nije to – to! Sve mi je to oduzela kocka, prezirem je, pa opet i dan danas se lomim sam sa sobom. Prođe mi kroz glavu – možda mi se osmjehne sreća. Zafali mi onaj adrenalin. E to je ovisnost! Liječim se, ali isto kao s heroinom, uvijek možeš ponovno pokleknut i toga moraš biti svjestan. Ja se za sada držim, nisam pokleknuo, ali da budem posve iskren ne znam hoću li ili neću. Samo znam da ću se trudit – ispričao nam je naš sugrađanin svoju priču s kockom.
Na svakom koraku…
Po cijele dane na televizijskim se kanalima vrte reklame za igre na sreću, odnosno kockanje. Te reklame gledaju skupa s nama i naša djeca, tinejdžeri… U dosta kafića su postavljeni automati. I o tome se baš ne priča niti izvještava kao nečem spornom, kamoli problematičnom, a zapravo jest. Tome svjedoče statistike koje ukazuju kako je problem ovisnosti o kockanju u našoj zemlji sve veći iz godine u godinu, a naročito raste među mladim ljudima. Logično kad im je sve tako dostupno. Pravila se ipak mijenjaju uz objašnjenje vladajućih kako se navedenome želi stati na kraj. Hoće li se uspjeti prijedlogom izmjena i dopuna Zakona o igrama na sreću, koji je još u ožujku upućen u saborsku proceduru a usvojen 11. travnja, vidjet ćemo. Zakonske promjene su velike, a jedna od najznačajnijih je svakako obveza uklanjanja samoposlužnih terminala u ugostiteljstvu, tzv. kladomata. Zakonski predviđeno vrijeme prilagodbe na tu zakonsku odredbu je početak iduće godine.
Nadalje, uvodi se obveza identifikacije svih igrača u zemaljskim poslovnicama, ujednačavanje postupka isključenja igrača, uspostava registra isključenih igrača koji će voditi Hrvatski zavod za javno zdravstvo te mjere oduzimanja prava priređivanja igara na sreću zbog neprovođenja mjera društveno odgovornog priređivanja.
Zabrana oglašavanja
Zabranjuje se oglašavanje priređivača igara na sreću u vremenu od 6 do 23 sata putem interneta, u audio-vizualnim i radijskim programima te sadržajima elektroničkih publikacija. Ujedno, zabranjuje se oglašavanje igara na sreću u tiskanim medijima i na javno vidljivim površinama. Sponzorsko oglašavanje nije potpuno zabranjeno, međutim može sadržavati isključivo naziv tvrtke, logo i naziv brenda priređivača.
Poslovnicama koje priređuju igre na sreću ograničava se rad na maksimalno 16 radnih nedjelja u godini. Također, Zakon strogo zabranjuje rad nelegalnih internetskih priređivača igara na sreću.
Zabranjuje se i pojavljivanje poznatih osoba u oglašavanju igara na sreću, kao i njihova promocija od strane kreatora sadržaja na društvenim mrežama, popularno zvanim influenceri.
Namjera je i naknadno donijeti uredbu koja će ići uz Zakon, a kojom će se propisati dozvoljena minimalna udaljenost kladionica od škola i dječjih igrališta. Kasina i automat klubovi morat će tako biti udaljeni najmanje 500 metara od škola i vjerskih objekata, a kladionice 200 metara.
Prigovor Europskoj komisiji
Novi zakon ne odgovara baš svima. Štoviše, mnoge će odreći velikih novaca i zato je uslijedila promptna reakcija i to Europskog saveza za kockanje i igre na sreću (EUROMAT). Iz ove su organizacije uložili prigovor Europskoj komisiji argumentirajući ga navodnom činjenicom da Republika Hrvatska nije poštovala međunarodno-pravnu obvezu da prije donošenja takvog zakona o promjenama obavijesti Komisiju. Pozivaju se na Direktivu Europske Unije 2015/1535 koja nalaže obvezu obavijesti te se nadaju kako će taj propust rezultirati proglašenjem zakona nevaljanim. Obveza obavještavanja Komisiji postoji za svaki nacionalni pravni akt koji smjera ograničavanju slobodnog kretanja usluga, a naročito u digitalnom prostoru. Iz Saveza tvrde kako nema truna sumnje da ovaj zakon ograničava slobodno kretanje usluga.
Što će biti s ovim prigovorom preostaje nam samo pričekati pa vidjeti.