Kroz prizmu zakona

Novi zakon trebao bi olakšati život osobama s invaliditetom

invailidi autobus

Uza sve poteškoće koje život s invaliditetom sam po sebi nosi osobe s invaliditetom suočene su s našim tromim, bespotrebno kompliciranim sustavom. Naime, kako bi realizirale svoja zakonom zajamčena prava moraju prolaziti višestruka vještačenja. Novo zakonsko rješenje bi to trebalo promijeniti.
Da bi se referirala na promjene, najprije moram rastumačiti kakvo je postojeće zakonsko rješenje. Naime, od 2014. godine na snazi je Zakon o jedinstvenom tijelu vještačenja. Vrlo je to malen pravni dokument iz kojeg zapravo laik i ne može iščitati da je išta sporno.
Najprije se, logično, definira vještačenje i to kao ‘utvrđivanje tjelesnog, intelektualnog, osjetilnog i mentalnog oštećenja, invaliditeta, funkcionalne sposobnosti, razine potpore te radne sposobnosti osobe’. Vještačenje se provodi, naravno, u svrhu ostvarivanja prava u području socijalne skrbi, mirovinskog osiguranja, profesionalne rehabilitacije i zapošljavanja osoba s invaliditetom, prava po osnovi rodiljnih i roditeljskih potpora, zaštite ratnih i civilnih žrtava rata te u svrhu utvrđivanja psihofizičkog stanja djeteta pri ostvarivanju prava u sustavu obrazovanja, kao i u svrhu ostvarivanja prava u drugim područjima u kojima se prava ostvaruju na temelju nalaza i mišljenja tijela vještačenja kada je to propisano zakonom. Vještačenje se provodi na zahtjev nadležnog tijela koje odlučuje o pravima, a za koje je potreban nalaz i mišljenje vještaka, a obavljaju ga liječnici specijalisti, socijalni radnici, psiholozi, edukacijski rehabilitatori i drugi stručnjaci. Oni mogu biti zaposlenici ili pak vanjski suradnici Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom.
Metodologije vještačenje utvrđene su uredbom Vlade. Uglavnom to tzv. jedinstveno tijelo vještačenja ustrojstvena je jedinica Zavoda i ono provodi vještačenja u više stupnjeva. Osim što daje nalaze i mišljenja, vodi evidenciju i dokumentaciju u vezi s poslovima vještačenja te surađuje s tijelima državne uprave. I to je to u principu što se iz postojećeg Zakona saznaje!  I te odredbe nema ni potrebe mijenjati. Međutim ono što svakako treba, i na sreću se čini, je unaprijeđenje koje se planira provesti uvođenjem jedinstvenog nalaza i mišljenja za sve sustave. I takav nalaz i mišljenje će sadržavati kompletnu ocjenu stanja osobe koja se vještači, a svaki sustav iz njega će uzeti one podatke koji su njemu potrebni za ostvarivanje pojedinog prava.

Pokretanje postupka
Zapravo će čitav sustav pokretanja vještačenja izgledati potpuno drugačije nego sada. Naime, po novom će Zakonu zahtjev za vještačenjem podnositi fizička osoba izravno Zavodu a ne kao do sada raznim nadležnim tijelima. Potom će Zavod izdati nalaz i mišljenje o kompletnoj ocjeni stanja osobe i učiniti ga dostupnim svim sustavima u kojima su nalaz i mišljenje vještaka dokaz za ostvarivanje pojedinog prava. U suštini to bi značilo da će se osoba s invaliditetom umjesto više puta vještačiti samo jednom. Osoba bi se ponovno morala vještačiti jedino za slučaj da nastupi promjena zdravstvenog stanja. Jedinstveni nalaz i mišljenje koji se dobiju tim vještačenjem bit će dostupni korisniku preko sustava e-Građani kao i nadležnim institucijama preko državne sabirnice, a registar koji vodi Hrvatski zavod za javno zdravstvo imat će na jednom mjestu sve podatke i pregled tko što koristi. Bit će to digitalizirani sustav koji će koristiti državi i osobama s invaliditetom.

Tek krajem 2025.
Naravno promjena Zakona nije dovoljna sama po sebi. Morat će se s njim uskladiti i svi podzakonski akti, primarno pravilnici. I naravno sustav će trebati profunkcionirati tamo gdje je najvažnije, na terenu. Prema zamisli čini se da to ne bi trebao biti problem jer su stvari vrlo jasne, međutim znamo da u nas nerijetko vrijedi ona ‘zašto jednostavno kad može komplicirano?!’, tako da je logično da su građani uvijek skeptični. Svakako za osobe s invaliditetom je ovo sjajna vijest. Neće više morati za osobnu asistenciju prolaziti jedno vještačenje za školu, drugo za inkluzivni dodatak, treće… Ali tek od drugog kvartala 2025. za kada je predviđeno donošenje novog Zakona. Odnosno još izglednije od početka 2026., jer kao što smo svjedoci na primjerima brojnih zakona oni kad se donesu u jednoj godini stupa nje na snagu predvidi se za početak iduće.

Pročitajte još

Suvlasnička prava i obveze

Ivana Mijić Vulinović

Zašto kronično i sustavno ne doživljavamo pučku pravobraniteljicu?!

Ivana Mijić Vulinović

Umjesto suda – medijacija!

Ivana Mijić Vulinović