Hrvatski sabor upravo danas raspravlja o novom prijedlogu novog Zakona o otocima, koji bi trebao zamijeniti postojeći i donijeti, najavljuju makar vladajući, brojne benefite otočkom stanovništvu. Osim toga, svrha je omogućiti napredak otoka u svakom pogledu, pa i onom gospodarskom. Navedeno se, naravno, odnosi na turizam, poljoprivredu, zaštitu autohtonosti… Tendencija je unaprijediti državnu brigu za otoke s kojih se, što je općepoznato, naročito mladi ljudi, masovno iseljavaju. Slaba povezanost s kopnom, nemogućnost nalaženja posla, loša zdravstvena zaštita…
Predviđa se poboljšanje mjera u domeni otočne razvojne politike, što podrazumijeva primarno: vodoopskrbu i odvodnju, prometnu povezanost, potpore za poslodavce, infrastrukturni razvoj, gospodarenje otpadom, kao i uspostavu čitavog seta novih mjera u području energetike, zaštite okoliša kao i zdravstvene zaštite. U tom smislu tendencija je „ojačati sustav međuresorne koordinacije na nacionalnoj razini“.
Subvencionirani prijevoz vode i „Hrvatski otočni proizvod“
S ciljem izjednačavanja uvjeta života na otocima i kopnu novi Zakon predviđa mjere subvencioniranja cijena prijevoza vode za otočane i gospodarstvenike koji žive i rade u otočnim područjima koja nisu spojena na vodoopskrbni sustav.
Program Hrvatski otočni proizvod, koji za svrhu ima osiguranje prepoznatljivosti autohtonih otočnih proizvoda, te poticanje njihove proizvodnje, a s ciljem očuvanja tradicije, smjera se „pojačati“. I to na način da se uvede subvencioniranje proizvođačima troškova neophodnih za izdavanje oznake kvalitete Hrvatski otočni proizvod.
Poseban naglasak novi Zakon stavlja na provedbu mjera ključnih za poboljšanje prometne povezanosti, zdravstvene zaštite i gospodarenja otpadom. U tom smislu tendencija je „ojačati sustav međuresorne koordinacije na nacionalnoj razini“.
Usklađivanje s europskim zakonodavstvom
Kao članica Europske unije Hrvatska je zapravo obvezna na sve navedeno. Naime, Ugovor o funkcioniranju Europske unije definira otoke kao „jednu od regija koje su izložene ozbiljnim i trajnim prirodnim ili demografskim poteškoćama“. Stoga naša država samo prati trend, i to ne proizvoljni već obvezni, što većeg angažmana oko njih kako bi se smanjile goleme razlike u razvijenosti koje postoje između kopnenih i otočnih područja. Ovaj ugovor obvezuje države članice EU da provode i koordiniraju svoje ekonomske politike na način da ostvare navedeni cilj.
Nacionalni i županijski plan razvoja otoka
Podsjetimo i da je Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije izradilo odavno Nacionalni plan razvoja otoka 2021.-2027., kojeg je Vlada usvojila u prosincu 2021. godine. U njemu su kao prioritet istaknuti „pametni i održivi otoci“. Ili, konkretno po točkama: 1. Kvaliteta življenja i dostupnost javnih usluga na otocima, Prioritet 2. Održivi razvoj otočnog gospodarstva, Prioritet 3. Pametno i održivo upravljanje otočnim resursima i okolišem i Prioritet 4. Mobilnost i povezivost otočnog prostora.
Novim je zakonskim prijedlogom, nastavno na navedeno, propisana obveza donošenja nacionalnog i županijskih planova razvoja otoka.
U narednom razdoblju preostaje nam najprije čuti što stručnjaci misle o novom zakonskom rješenju, odnosno njegovoj predvidivoj učinkovitosti. Nadalje, naravno, pratiti koliko će državna i županijska nadležna tijela biti ažurna u provedbi zakonskih odredbi kada stupe na snagu.
