Jučer je u Saboru predstavljen Konačni prijedlog Zakona o mirovinskom osiguranju koji je u saborskoj proceduri u drugom čitanju. Resorni ministar Marin Piletić istaknuo je kako je primarni cilj koji se novim Zakonom želi postići „povećanje primjerenosti mirovina, a da se pri tom ne naruši fiskalna održivost mirovinskoga sustava”.
Novi Zakonom predlaže se nova formula usklađivanja mirovina, odnosno povoljniji omjer 85:15, čime će se osigurati primjereniji rast mirovina u odnosu na rast plaća i potrošačkih cijena. Predlaže se i uvođenje trajnog godišnjeg dodatka na mirovinu za sve umirovljenike, što predstavlja važan iskorak u mirovinskome sustavu, a pri čemu će se voditi računa da se na odgovarajući način valorizira dulji staž tako da se visina dodatka veže uz navršeni mirovinski staž, a Vlada će svake godine do kraja listopada odlukom utvrđivati vrijednost godišnjeg dodatka za jednu godinu staža, sukladno fiskalnim mogućnostima.
Ministar je naglasio kako će umirovljenicima, uz redovno usklađivanje od 1. siječnja i 1. srpnja svake godine, već u prosincu 2025. biti isplaćeno dodatno novčano primanje. Ministar je naglasio kako se pri uvođenju godišnjeg dodatka u hrvatski mirovinski sustav vodilo računa da se ovom mjerom potakne i dulji ostanak u svijetu rada, budući da će visina godišnjeg dodatka ovisiti o navršenom mirovinskom stažu. Kako bi, one koji to žele i mogu, poticali na dulji ostanak u svijetu rada, predlaže se redefiniranje povećanja mirovine, tzv. bonifikacije za umirovljenje nakon propisane starosne dobi, tako da bude vezano isključivo uz starosnu dob, a ne uz navršeni mirovinski staž, kao i ukidanje ograničenja na maksimalno pet godina. Nadalje, predlaže se povećanje dodanog staža majkama s dosadašnjih 6 na 12 mjeseci za svako rođeno ili posvojeno dijete, što je povećanje otprilike 3 posto po djetetu.
Također, u odnosu na prijedlog koji je prošao prvo čitanje, u Konačnom prijedlogu zakona, uvažavajući značaj i ulogu posebnih kategorija osiguranika roditelja njegovatelja i njegovatelja prema propisima o socijalnoj skrbi, udomitelja i osoba koje pružaju pomoć hrvatskim ratnim invalidima, dodatno se predlaže omogućiti im ostvarivanje pola mirovine s navršenih 65 godina života, uz zadržavanje statusa. Uz navedeno, korisnicima invalidske mirovine zbog potpunog gubitka radne sposobnosti i korisnicima prevedene starosne mirovine omogućuje se rad na manje od 3,5 sata dnevno, čime se izjednačavaju s hrvatskim braniteljima umirovljenim prema Zakonu o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji koji već imaju tu mogućnost. Dakle, dodatnim proširenjem rada umirovljenika od 1. siječnja 2026. u najvećoj mjeri se izjednačavaju uvjeti za rad svih umirovljenika, neovisno o propisu po kojem ostvaruju pravo na mirovinu.
Prema izrađenim projekcijama, za provedbu svih mjera u okviru novog Zakona, do kraja mandata ove Vlade bit će potrebno u državnom proračunu osigurati dodatna sredstva u iznosu oko 2 milijarde eura.