Novi Zakon o mirovinskom osiguranju, koji je stupio na snagu s prvim danom srpnja, donosi brojne promjene u korist nositelja prava koja ova domena predviđa. Izmjene su vrlo bitne za veliki dio građana, jer se odnose na gotovo svaku obitelj. Primarno se promjene odnose na umirovljenike, međutim tiču se i prava koja ostvaruju roditelji rođene ili pak posvojene djece, svakako dođe na isto, kao i udomitelja. Pa krenimo redom…
Povećanje mirovina i godišnji dodatci
Najniža je mirovina novim zakonom povećana sa 103 na 106 posto postojeće vrijednosti mirovine, što će se primjenjivati i na one koji su već korisnici najniže mirovine, a ne samo buduće. Osim toga, uveden je godišnji dodatak na mirovine. Njega će primati svi umirovljenici koji mirovinu ostvare u tekućoj godini za koju se isplaćuje godišnji dodatak, neovisno o visini mirovine. Ključno je pitanje kako se određuje visina tog godišnjeg dodatka. Evo odgovora! Prema punim godinama mirovinskoga staža. Za umirovljenike kojima je mirovina određena bez uračunavanja mirovinskog staža određeno je minimalno razdoblje od 15 godina kako bi imali pravo ostvariti godišnji dodatak.
Odluku o visini godišnjeg dodatka za godinu mirovinskoga staža donosit će Vlada najkasnije do 31. listopada svake kalendarske godine. Isplaćivat će ga Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje bez donošenja ikakvih posebnih rješenja u prosincu.
Za benificirani radni staž…
Određene kategorije zaposlenika, kao što nam je svima poznato, imaju pravo na benificirani radni staž. Tu, logično, spadaju: policajci, vatrogasci, osobe koje se bave jednom od najopasnijih djelatnosti – razminiranjem, vojnici… Oni po novim propisima imaju pravo na isplatu mirovine u iznosu od 50 posto i za vrijeme rada duljeg od polovice punog radnog vremena, što naravno obuhvaća i puno radno vrijeme.
Korisnicima prijevremene starosne mirovine, starosne mirovine, starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika i invalidske mirovine zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti odnosno profesionalne nesposobnosti za rad omogućeno je određivanje mirovine na temelju staža osiguranja od najmanje jedne godine navršenog naknadnim stupanjem u osiguranje ili po osnovi drugog dohotka za koji su u cijelosti uplaćeni doprinosi ili na temelju jedne godinu staža osiguranja ostvarenog po osnovi drugog dohotka i zaposlenja, odnosno obavljanja djelatnosti.
Invalidske mirovine
Značajna je svakako novost da su ukinuti obvezni kontrolni pregledi za korisnike invalidskih mirovina. Novi zakon propisuje da se prilikom određivanja osobnih bodova osiguranika za određivanje invalidske mirovine, ako je gubitak radne sposobnosti uzrokovan bolešću ili ozljedom izvan rada, uzimaju vrijednosni bodovi najmanje za 21 godinu mirovinskog staža
Kasnija umirovljenja
Osiguranicima koji prvi put stječu pravo na starosnu mirovinu nakon navršene propisane dobi za stjecanje prava, povećava se polazni faktor za 0,45 posto po mjesecu za svaki mjesec nakon navršenih godina života. Uz to, ukida se uvjet navršenih 35 godina mirovinskog staža i ograničenja maksimalnog povećanja od 27 posto.
Ukida se i, do stupanja na snagu novog zakona, ograničenje maksimalnog povećanja polaznog faktora pri određivanju nove mirovine korisnicima starosne mirovine i starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika na temelju naknadnog zaposlenja, odnosno obavljanja djelatnosti.
Obiteljska mirovina izvanbračnog druga
U starom zakonu uvjet za ostvarivanje prava na obiteljsku mirovinu izvanbračnog druga je bio postojanje izvanbračne zajednice od 28. ožujka 2008. Taj uvjet u novom zakonu više ne postoji.
Konačno je i samo određenje izvanbračne zajednice usklađeno s onim iz Obiteljskog zakona. Stoga u novom Zakonu o mirovinskom osiguranju stoji da se status izvanbračne zajednice utvrđuje u posebnom izvanparničnom sudskom postupku pokrenutom tužbom, sa, logično u ovom kontekstu, svrhom stjecanja prava na obiteljsku mirovinu. Ujedno, pravo na obiteljsku mirovinu omogućeno je i bivšim izvanbračnim drugovima koji prema posebnim propisima ostvaruju pravo na uzdržavanje..
Dodani staž za djecu
Novim je zakonom povećan i dodani staž za svako rođeno ili pak posvojeno dijete sa dosadašnjih 6 na 12 mjeseci. Taj se dodani staž dodaje u mirovinski staž za određivanje mirovine i tradicionalnom i srodničkom udomitelju koji obavlja udomiteljstvo duže od deset godina.