‘Tradicionalizam i inovacije u Dubrovniku od srednjeg vijeka do devetnaestog stoljeća’ (INTRADA) novi je projekt Zavoda za povijesne znanosti i umjetnosti HAZU u Dubrovniku. Prva virtualna radionica održana je 13. lipnja uz pomoć programa Zoom. Rezultate projekta u prvoj godini predstavila je prof. dr. sc. Zdenka Janeković Römer, a koje možete pročitati u nastavku.
Projekt INTRADA je počeo i okončao svoje prvo izvještajno razdoblje u nepovoljnim okolnostima. Smrt akademika Nenada Vekarića koji je osmislio i trebao voditi ovaj projekt, odgodila je njegov početak i u nekim elementima promijenila njegov sadržaj i učinke. Za voditeljicu je nakon ponovljenog recenzentskog postupka izabrana prof. dr. sv. Zdenka Janeković Römer, znanstvena savjetnica u Zavodu za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku. U posljednjem tromjesečju prvog izvještajnog razdoblja pojavio se novi veliki problem, epidemija Covid 19 koja je osujetila neka planirana istraživačka putovanja i dovršetak nekih drugih zadataka na projektu. To će zacijelo utjecati na taj segment projekta i u sljedećim mjesecima. Međutim, u istraživačkom i znanstvenom smislu projekt je dao rezultate. U prva tri tromjesečja obavljeno je više istraživačkih putovanja i prikupljeni su dokumenti za istraživanje i pisanje radova. Voditeljica i suradnici na projektu obradili su arhivsku i objavljenu građu te literaturu. Kupljene su predviđene knjige, unatoč teškoćama u naručivanju, osobito iz Italije. Kupljena je i predviđena oprema, mikrofon i zvučnici. Neki aspekti tradicionalizma i inovacija i njihove posljedice po politiku, društvo i stanovništvo predmodernog Dubrovnika već su istraženi tijekom prve godine. U nastavku projekta nastavit će se istraživanje izuzetno snažnog utjecaja tradicionalizma u dubrovačkom društvu. S druge strane, istraživat će se i ono novo, promjene i inovacije pod utjecajem drugih sredina ili modificiranjem samog dubrovačkog društva, unatoč njegovu izraženom tradicionalizmu. To je moguće pratiti kroz dugo trajanje, jer projekt obuhvaća oko šest stoljeća od srednjeg vijeka do novovjekovlja, što omogućuje jasan uvid u promjene. Dubrovnik za takvo istraživanje pruža izvanredne mogućnosti zbog izuzetno bogate dokumentiranosti različitih aspekata života. Istraživanje će obuhvatiti tematiku politike, institucija, vjere, ideologije, prava, stanovništva, društva i svakodnevice. Uz voditeljicu, projektni tim čini 15 stručnjaka, znanstvenika iz Zavoda za povijesne znanosti HAZU, Sveučilišta u Dubrovniku, Hrvatskog instituta za povijest i Hrvatskog katoličkog sveučilišta. Na projektu je i jedan doktorand.
Prva radionica projekta bila je isplanirana u Dubrovniku i već je bio organiziran smještaj, poslani zahtjevi za putnim nalozima i obavljeni su svi organizacijski poslovi. Na radionici su trebali sudjelovati gosti, Alessandro Metlica, izv. profesor sa Università di Padova, prof. dr. sc. Irena Benyovsky s Hrvatskog instituta za povijest i doc. dr. sc. Trpimir Vedriš s Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Zbog epidemije Covid 19 i nemogućnosti putovanja njihova gostovanja su otkazana. Radionica je održana u krugu suradnika na projektu, uz pomoć programa Zoom, 13. lipnja 2020. S obzirom na to da se radi o prvoj radionici, usredotočili smo se na ustanovljenje stanja istraženosti, metodološki pristup istraživanju i izvještaj o istraživanjima suradnika na pojedinim temama u okviru projekta. U organizaciji radionice sudjelovali su voditeljica prof. dr. sc. Zdenka Janeković Römer, doc. dr. sc. Lovro Kunčević i doc. dr. sc. Domagoj Madunić.
Na početku predstavljanja rada na projektu u prvoj godini, prof. dr. sc. Zdenka Janeković Römer je podsjetila sve suradnike na udio i ulogu pokojnog akademika Nenada Vekarića na planiranje i predlaganje ovog projekta te okupljanje skupine suradnika i posvetila radionicu uspomeni na njega. Radionica se odvijala u tri cjeline, koje su moderirali doc. dr. sc. Rina Kralj Brassard, dr. sc. Relja Seferović i doc. dr. sc. Irena Ipšić. Obrađene su razne teme vezane uz glavnu ideju projekta, na polju ekspertize pojedinih članova interdisciplinarnog tima projekta.
