Prije dvije godine Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije uvelo je Centralizirani sustav za zapošljavanje, koji se temelji na novom Zakonu o državnim službenicima i Uredbi o postupku zapošljavanja u državnoj službi. Sve sa svrhom modernizacije i boljeg funkcioniranja državne uprave, koje nam je odavno velika boljka. Naime, građani, udruge i oporba često kritiziraju funkcioniranje tijela državne uprave ponaosob zbog sporosti, pretjeranog formalizma kojim se, navode, nerijetko krše prava korisnika usluga. Izostaje, često se ističe u tim kritikama, individualni pristup pri rješavanju brojnih zahtjeva pri čemu se krše prava građana. Navedenome se, čini se, smjera stati na kraj. A hoće li se uspjeti ostaje za vidjeti!
Nova pravila zapošljavanja, mjesečna testiranja…
Početkom ove godine na snagu su stupila nova pravila koja prioritet daju internim oglasima i zapošljavanju iz baze kandidata putem javnog poziva za iskaz interesa.
‘Centralizirani sustav za zapošljavanje postao je središnje mjesto na kojem se planiraju zapošljavanja, objavljuju oglasi te provode online testiranja kompetencija kandidata. Do sada je u sustav uključeno 201 državno tijelo, a građani su otvorili više od 23.420 korisničkih profila. Na više od 3 tisuće objavljenih oglasa pristiglo je oko 40 tisuća prijava, što je rezultiralo s preko 900 rješenja o prijmu u službu. Baza kandidata se puni putem javnog poziva otvorenog cijele godine, a testiranja se provode najmanje jednom mjesečno, pri čemu rezultati kandidata vrijede tri godine’ – objavljeno je na službenim stranicama resornog ministarstva uz napomenu kako se uvodi i novi model edukacije kroz Uredbu o izobrazbi državnih službenika.
Obećava se najviša razina usluge
‘Ovaj se sustav oslanja na tri ključna stupa koji uključuju sustavno planiranje potreba svake tri godine, izradu osobnih planova izobrazbe za svakog službenika te uspostavu sustava upravljanja znanjem kako bi se osiguralo da se stečeno iskustvo čuva i dijeli unutar institucija. Izobrazba se definira kao zajednička odgovornost u kojoj službenici imaju pravo i obvezu na usavršavanje, dok su čelnici tijela i nadređeni odgovorni za razvoj timova, osiguravanje sredstava i potpunu transparentnost kroz javnu objavu planova izobrazbe. Provedbu ovih mjera nadziru službe za ljudske potencijale, dok Državna škola za javnu upravu ostaje središnja institucija za razvoj programa i vođenje službene evidencije o izobrazbi. Obvezna izobrazba u potpunosti financira iz državnog proračuna unutar svakog proračunskog korisnika, čime se jamči odgovorno trošenje javnog novca. Ovakvim pristupom, koji prati preporuke Europske komisije i OECD-a, osigurava se profesionalna i moderna državna služba koja je sposobna pružiti najvišu razinu usluge svim građanima i gospodarstvu’ – pojašnjavaju nadležni iz Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije.
Nadajmo se da će promjene uroditi plodom i da će ih građani/korisnici usluga državne uprave konkretno, pozitivno naravno, osjetiti u praksi.
