Električni brodovi će s Elafita dovoditi ljude u grad, a iz gruške luke do Grada prevozit će putnike s kruzera. Kruzeri bi se u luci spajali na struju te ni bi cijelo vrijeme radili generatori, što je u potpunosti ‘eco friendly’ sustav. Gradom bi vozili električni autobusi, a javni prijevoz za sve građane bio bi besplatan. Prometne gužve ne bi postojale zahvaljujući ‘park and ride’ sustavima, garažama i pametnim upravljanjem prometom, a Gruž bi postao potpuno novi urbani centar bez prometa, koji bi bio ispod zemlje, u razini mora. Tako bi Dubrovnik trebao izgledati 2030. godine, rekao je gradonačelnik Mato Franković na predstavljanju projekta intermodalnog urbanog centra, čiji se najveći dio odnosi na potpunu transformaciju prvenstveno područja Gruža.
Projekt su uz gradonačelnika predstavili njegova zamjenica Orlanda Tokić te arhitekt Dinko Peračić i arhitekt urbanist Hrvoje Bota.
-Predstavljamo našu viziju kako bi Dubrovnik trebao izgledati 2030. godine s jasnim smjernicama i projektima. Razmišljajući o razvoju grada koncentrirali smo se na više područja od Elafita, dubrovačkih zapadnih sela i priobalja, do Pobrežja i Rijeke dubrovačke, Dubrovnik centra i Dubrovnik istoka. Svaki od ovih projekata se razmatra na poseban način, kroz različite programske inicijative. U ovom trenutku smo se koncentrirali najviše na područje Dubrovnik centar. To je prioritet jer smo i sami svjedoci onoga što nam se događa u visokoj sezoni, a posljednjih 50 godina nismo razvijali nikakva druga rješenja kako doći do Grada, koji su ključni problemi – rekao je gradonačelnik dodavši kako je potrebno napraviti iskorak potpuno drukčije vizije razvoja grada.
-Kroz cijeli projekt imamo kralježnicu, od Gruža do povijesne jezgre i to je glavni sustav prometnog koridora. Tu se jasno može vidjeti kako je najtanji dio kroz Gruž, i on predstavlja i najveći izazov u tom projektu – rekao je dalje.
Zamjenica gradonačelnika Orlanda Tokić predstavila je koji su koraci napravljeni u posljednje tri godine.
-Početkom mandata 2017. susreli smo se s problemom pretjerane zagušenosti prometom i sve brze mjere koje su se mogle napraviti nisu dale željeni učinak. Geomorfološko stanje u Dubrovniku je takvo da ne možemo graditi nove prometnice, odnosno širiti ih te smo krenuli u potpuno drukčiji način promišljanja prostora, u integrirani sustav gdje se osim prometa sagledavaju i ostali sadržaji, ne samo infrastrukturni nego i horizontalne mjere – rekla je Orlanda Tokić dodavši kako se prije tri godine krenulo u izradu akcijskog plana te dokumentacije koja je bila podloga za daljnji razgovor, prvenstveno s Vladom. Naime, ovakav projekt nije moguće samostalno realizirati.
-Treba nam i politička i financijska potpora Vlade RH i EU, odnosno Europske komisije – rekla je Tokić.
Nakon što je na sjednici Vlade, koja je održana u Dubrovniku, prihvaćen projekt, krenulo dalje te je Ministarstvo mora povezalo Grad s Jaspersom, tehničkom komisijom EU, koja ovakve velike projekte mora odobriti. Održan je niz sastanaka prošle godine, a u projekt su uključene i Hrvatske ceste i Lučka uprava Dubrovnik, radi različitih nadležnosti na prostoru Gruža. U projekt su uključeni i Sanitat. Libertas i naravno Luka Dubrovnik.
Sve je kulminiralo izradom dokumentacije, koja je financirana od Ministarstva prometa. To je strateški dokument koji je na pregledu u Jaspersu. To je korak za daljnje aktivnosti – rekla je Tokić.
-Krenuli smo od prometne studije Grada Dubrovnika iz 2012. godine te smo uzeli iz nje sve ono što je trenutno primjenjivo, ali smo se prvenstveno oslonili na glavni plan funkcionalne regije Južna Dalmacija, koji je usvojen od strane EU. Idemo dakle u detaljnu razradu onoga što je već usvojeno na nacionalnoj i europskoj razini – rekla je Tokić, dodavši kako su se radili projekti usklađeni s prostorno-planskom dokumentacijom grada.
Do sad je odrađen integrirana strateška podloga, elaborat urbanističkog prometa grada Dubrovnika, idejno urbanističko arhitektonsko rješenje rive u Gružu, električni brodski prijevoz grada Dubrovnika. U pripremi je projektni zadatak i studija izvodljivosti te tehničko-tehnološka studija električnog brodskog prijevoza.
Arhitekt Hrvoje Bota rekao je kako ovaj urbanistički projekt koji je kralježnica razvoja grada povezuje prostor od luke Gruž do povijesne jezgre. Podijeljen je u tri podcjeline, jedna je prostor Luke Dubrovnik, prostor buduće rive i polja Gruž koji je urbanistički ključan te zona pretežitog prometnog zagušenja od Doma zdravlja do povijesne jezgre. Srce tog cijelog sustava, rekao je Bota, je pješačka zona i javni prostor buduće rive Gruž. Cijeli sustav povezuje mreža javnih pješačkih površina i javnih sadržaja, a javni gradski prijevoz je žila kucavica cijelog grada – rekao je.
Projekt se sastoji od čak 20 dijelova, što strukturnih što horizontalnih. Jedan od njih je park and ride sustav na Pobrežju, a ključan projekt za realizaciju jest izmještanje trajektne luke na Batahovinu. -Izgradnjom tunela omogućit će se formiranje javne rive, a time se omogućava i rekonstrukcija samog parka Luja Šoletića. Tada će i projekt rekonstrukcije tržnice dobiti svoju punu funkcionalnost – rekao je Bota. Omogućit će se i prezentacija povijesnih vrtova koji se nalaze uz rivu, a na sve se vezuje i rekonstrukcija Lapadske obale, koja bi trebala početi krajem godine.
Dio cijele priče jest i sustav javnih garaža, među kojima je i ona blizu gruškog plivališta, a ključni problem kojega treba riješiti za bolju protočnost prometa jest križanje na Domu zdravlja.
-Na to se dalje vezuje i zona ograničenja prometa uz povijesnu jezgru gdje će se morati destimulirati pojedinačni kolni promet te staviti naglasak na javni prometni sustav te alternativne oblike mobilnosti – rekao je arhitekt Bota.
-Dodatnu kvalitetu cijelog prostora daje pješačka šetnica od Pila do Luke Gruž, a tu je i cijeli niz horizontalnih mjera kao što su bike i car sharing sustavi, električni prijevoz, inteligentni transportni sustav itd. – rekao je.
Inače, tunel u Gružu gradit će se u duljini od oko 750 metara, a njegovom gradnjom dobit ćemo pravu gradsku rivu, koju danas nemamo. Posebno je naglašeno kako je iznimno važno da ulazi u tunel moraju biti što manje invazivni.
-Centar Dubrovnika premješta se danas u gruško polje. Ovo je jedno od dva najopterećenija dijela grada, a u njemu se krije potencijal za nove razvojne mogućnosti. Dubrovnik nema neposredan pristup moru, kako je to u drugim gradovima. Na ovom mjestu je to moguće. Taj zahvat jednim infrastrukturnim potezom rješava čitav niz stvari, on povezuje elemente gradskog centra, omogućuje da se kolni promet usmjeri kroz tunel, da ga se ubrza te da se omogući pješačko kretanje od luke do centra grada – naveo je arhitekt Dinko Peračić.
-Ono što je danas zakrčeno prometom danas postaje široka gradska riva koja se oblikuje kao serija manjih trgova povezanih šetnicom, a ona omogućuje da se adekvatno prezentiraju dubrovački ljetnikovci kojih je u širem kontaktu pet, a danas se ne mogu doživjeti – rekao je dalje.
Kako je rekla Orlanda Tokić, ovo su idjena rješenja, a ono što jslijedi jest izrada idejnih projekta te ishođenje dozvola.
Inače, krajem ožujka u Dubrovnik na testiranje stižu električni autobusi.