Knjiga Cenzura u dubrovačkim političkim novinama (1891-1918) autorice Barbare Đurasović, objavljena u izdanju Sveučilišta u Dubrovniku, istražuje cenzuru i zapljene novinskog sadržaja u vrijeme vladavine Austro-Ugarske Monarhije. Autorica je znanstvenim metodama, temeljenim na analizi i usporednom proučavanju dubrovačke periodike te arhivske građe, dala sustavan pregled djelovanja cenzorskog aparata nad prvim dubrovačkim političkim listovima.
Proučavajući Crvenu Hrvatsku (1891-1914), Dubrovnik (1892-1914), Pravo (1895-1896) i Pravu Crvenu Hrvatsku (1905-1918), nasl. doc.dr. sc. Đurasović je utvrdila političke motive zbog kojih je izvršeno više od 400 zapljena novinskog sadržaja. U knjizi su objašnjeni razlozi zapljene novinskih članaka, ali i zakonski temelji prema kojima je cenzura provedena.
– Nedostatak sačuvane novinske građe razlog je zašto tema cenzure u novinama s kraja 19. i početka 20. stoljeća nije značajnije istraživana. U Dubrovniku je, pak, bio drukčiji slučaj! Sačuvana su sva izvorna izdanja novina, zbog čega je cenzura u prvoj dubrovačkoj periodici ostala više od jednog cijelog stoljeća skrivena. U knjizi donosim vrijedna saznanja o sačuvanim člancima koji nisu smjeli dospjeti u javnost jer su ih zaplijenile austrijske vlasti – ističe Đurasović, dodajući kako je djelovanje uspjela potvrditi i odlukama o zaplijenama koje su pohranjene u Državnom arhivu u Dubrovniku.
Na temelju tih odluka autorica je rekonstruirala djelovanje vlasti i sam rad državnih institucija odgovornih za cenzuru novinskih izdanja – Državnog odvjetništva i Okružnog suda.
-Monarhija je imala vojničku preciznost, pa je čak i represija protiv tiska imala svoju urednu, dobro organiziranu proceduru. Sve nepodobno uklanjalo se brzo i učinkovito. Nijedan detalj nije prepuštan slučaju, sve se kontroliralo – iznosi autorica Barbara Đurasović, dodajući kako je jedno poglavlje posvećeno političkim i društvenim prilikama u Dubrovniku toga vremena, što omogućava bolje razumijevanje političkih prilika u Dubrovniku na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće, ali i dodatno rasvjetljava ključne aspekte političke kontrole i dinamiku odnosa između novinarstva, prava i vlasti.
Posljednje poglavlje knjige sadrži bibliografiju svih cenzuriranih članaka. Ova bibliografija donosi zbirni pregled novinskog sadržaja koji je bio podvrgnut cenzuri, čime se doprinosi daljnjoj historiografskoj analizi političkih i novinarskih odnosa u kontekstu Austro-Ugarske Monarhije.
Nakon što je 2021. godine objavljena knjiga Prava Crvena Hrvatska i pravaši: Hrvatski nacionalizam u Dubrovniku početkom 20. stoljeća, u izdanju Zavoda za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Dubrovniku, ovo je njezina druga knjiga koja donosi nove spoznaje o dubrovačkoj periodici.
-Novine sam proučavala za doktorsku disertaciju o Pravoj Crvenoj Hrvatskoj, a iako se u političkim listovima krije još mnogo zanimljivih tema vezanih uz političko-stranačke odnose, ali i svakodnevni život u Dubrovniku s kraja 19. i početka 20. stoljeća, odlučila sam ih za sada napustiti i posvetiti se novim istraživanjima – zaključuje autorica knjige.
Knjiga Cenzura u dubrovačkim političkim novinama (1891-1918) se može kupiti na Sveučilištu u Dubrovniku.