Na posljednju nedjelju u ožujku, 29. ožujka, kazaljka se pomiče jedan sat unaprijed, u 2 sata po noći na 3 sata. Tako ćemo večeras spavati jedan sat kraće, no dobra stvar je što ćemo imati i duže dane koji mnogi već dugo iščekuju.
Ljetno računanje vremena odnosi se uglavnom na umjereni zemljopisni pojas. U tropskom pojasu razdoblje dnevnog svjetla ne mijenja se kroz godinu tako da ta područja nemaju promjenu računanja vremena. Datum početka i završetka ljetnog računanja vremena razlikuje se ovisno o zemlji, a kazaljka se većinom mijenja u ranim jutarnjim nedjeljnim satima kako bi ova promjena predstavljala ljudima manju smetnju nego kad bi se to činilo tijekom tjedna.
Na hrvatskom tlu se ljetno računanje vremena prvi put koristilo od 1916. do 1918., za vrijeme austrougarske vladavine, potom za vrijeme Kraljevine Jugoslavije te za vrijeme Nezavisne Države Hrvatske od 1941. do 1945.
Od 1983. godine u Jugoslaviji, pa tako i u Hrvatskoj, ponovno je uvedeno ljetno računanje vremena, a Hrvatska je tu praksu nastavila i nakon osamostaljenja.
