Posljednja sjednica Gradskog vijeća bila je ujedno i zadnja za vijećnika liste Srđ je Grad Ivana Viđena. Zbog privatnih obveza on je zatražio napuštanje Vijeća, a na njegovo mjesto uskoro će sjesti Nikša Selmani.
Ususret svojoj prisezi, Selmani je u razgovoru za DuList otkrio zašto je od glazbenika i filozofa postao političar, što je Vlahušić prešutio o UNESCO-vom izvješću, ali i kako će se postaviti u slučaju pokušaja rušenja proračuna za 2017. godinu.
Otkad ste sa listom Srđ je Grad?
Sudjelovao sam u radu inicijative Srđ je Naš i nakon referenduma sazrela je i misao da ukoliko padne Srđ, pasti će sve bitno u Gradu. To je bio nekakav poziv i alarm da krenemo s radom kroz politiku.
Što Vam je bila osnovna motivacija?
Osjećaj za javnu odgovornost je ipak pretegnuo. Razgovarali smo jako puno i prije o budućnosti Dubrovnika, kako planirati i što napraviti u sljedećih 25-50 godina. Naša ekipa se i prije neformalno sastajala i raspravljala o tome. Kada smo vidjeli da je to poprimilo neke realne okvire onda smo odlučili djelovati. Važno je razumjeti što je ideja Srđ je Grad. Neke krajnosti bilo lijeve ili desne ne možemo izbjeći, ali društvu nedostaju snage koje to mogu izbalansirati. Kad krajnosti postanu prenaglašene potrebno je nekakvo polje unutar kojeg se stvari mogu početi popravljati. Mi smo se kao školovani ljudi i intelektualci iz Dubrovnika osjetili pozvani da moramo početi djelovati na političkoj razini
Zašto zamjena vijećnika u zadnjoj, odnosno drugoj godini mandata?
Ne razmišljamo u kontekstu mandatnog razdoblja. Od početka smo rekli kako ćemo se smjenjivati. Poprilično je breme mandat preuzeti na sebe, jer nitko od nas nije po vokaciji političar. Danas je političar i trgovac gotovo ista stvar, a mi to nismo. Odmah smo se dogovorili kako ćemo dati sve od sebe, a ako osjetimo da imamo nekakve druge životne prioritete, da će netko drugi tu uskočiti.
Znači preuzet ćete sve Viđenove dužnosti, od povjerenstava pa do traženja dopune dnevnog reda sa točkom o raskidu ugovora s tvrtkom Razvoj golf?
To će biti moja uloga. Organizacija rada nije piramidalna, a mi svi sudjelujemo aktivno u svim odlukama koje donose gradski vijećnici i povjerenstva. Naši vijećnici su samo promotori onoga što je Srđ je Grad odlučio na sastancima.
Kako gledate na ovaj sastav, odnosno odnos snaga Gradskog vijeća?
Fraza ‘odnos snaga’ dio je vojne terminologije. Nas od početka zanima je li moguće unutar Gradskog vijeća bez obzira na interese, stvoriti osnovu za dijalog kojim bi došli do što je moguće kvalitetnijih rješenja. Mi ne možemo izbrisati one koji sudjeluju u političkom životu, ali ako je moguće, želimo zdravu osnovu, da se o Dubrovniku odlučuje na osnovu dijaloga, a ne preglasavanja. To nam je jako važno. Jednoglasno usvajanje prošlog proračuna je bila naša velika pobjeda. Mi smo mjesec dana upornim razgovorima sa svim stranama pokušavali naći balans. To tražimo i sada po pitanju rebalansa.
Neizglasavanje ovog rebalansa je pokrenulo navode o tome da se sprema rušenje proračuna za 2017. godinu, jeste li spremni na rušenje proračuna kao prije godinu i pol dana?
Rušenje proračuna nije uzrok nego posljedica. Ako se proračun ne stvara kroz dijalog uz sve strane, onda će on biti upitan. Mi predstavljamo određeni broj građana koji su nas zadužili da njihove stavove promoviramo i da budu ostvareni. Mi imamo tu odgovornost. Preglasavanje nećemo nikada prihvatiti, ali ako dijalog bude kvalitetan, onda nema razloga za rušenje proračuna.
Pitam Vas u kontekstu političkog oruđa za rušenje Gradskog vijeća i gradonačelnika koje je ostavljeno kao zakonska mogućnost?
Nama ni prošli put nije bio cilj da rušimo gradonačelnika. Nama je bio cilj zaustaviti davanje 40 milijuna kuna za projekt Javne garaže jer bi to bio uzaludno bačen novac.
Ali ta stavka je na kraju i maknuta iz proračuna?
Bila je to samo jedna od stavki. To je bio taktički potez s gradonačelnikove strane i nije bilo nikakve ozbiljnosti u formiranju proračuna na osnovi konsenzusa.
Je li vam UNESCO-vo izvješće naštetilo kako tvrdi gradonačelnik Vlahušić koji vas je pozvao na samoukidanje?
UNESCO-vo izvješće je jedna od boljih stvari koje su se Dubrovniku dogodile u zadnjih 25 godina. Republika Hrvatska je u zadnjih 15-ak godina Dubrovnik stavila potpuno po strani. Nakon što je bio na listi ugrožene baštine nakon rata, od strane RH ništa nije napravljeno u poboljšavanju zaštitnog statusa Dubrovnika. UNESCO radi po principu kriterija. Određeni lokalitet može postati svjetskom baštinom ako zadovoljava kriterije koje je UNESCO unaprijed pripremio. Kriteriji na osnovu kojih je Dubrovnik zaštićen su kriteriji iz 1979. godine i od tada se nisu mijenjali niti nadopunjavali. U kontekstu tih kriterija u kojima je Dubrovnik definiran vrlo usko, projekt golfa neće ugroziti kriterije. Ali mi živimo u 2016. godini i UNESCO je napravio jako puno na razvoju kriterija. Pitanje je zašto se nitko u međuvremenu nije bavio Dubrovnikom. U takvom zaštićenijem položaju Dubrovnika golf sigurno ne bi prošao. UNESCO-vo izvješće znači konačni povratak Dubrovnika gdje on po svom značenju pripada, dakle, ne samo u nacionalnu već u – svjetski zaštićenu baštinu.
Ali činjenica jest da je UNESCO donio izvješće po kojem je golf prihvatljiv?
Golf na Srđu je ‘prihvatljiv’, ali isključivo pod određenim uvjetima. U prvom redu, prije izdavanja ikakvih dozvola treba UNESCO-u dostaviti projektnu dokumentaciju. Oni moraju dati zeleno svjetlo. Oni su predložili i širenje ‘buffer’ zone oko fortifikacijskog sustava platoa Srđa, a poštivanje toga znači da bi se projekt morao bitno izmijeniti. Važno je naglasiti i to da UNESCO traži da vršno opterećenje bude osam tisuća gostiju dnevno, a uz kruzere i golf na Srđu to će biti nemoguće.
Kako komentirate posljednja događanja oko natječaja za terminal u Gružu?
Treba naglasiti kako izvan okvira samog Terminala postoji veći problem. Dubrovnik nije infrastrukturno spreman za projekte ovakvih kapaciteta, to je slikovito prikazano, kao da gurate namještaj za stan od 150 kvadrata u stan od 25 kvadrata. Gruž je već sada mjesto sa ogromnim zagađenjima, a o tome se jako malo zna. Dubrovniku treba odmor od pet godina da sredi sebe, a tek onda treba razmišljati kako se širiti. Treba naglasiti još jednu stvar vezanu uz ta dva projekta, terminal i golf. Vi ste s njima zapečatili sudbinu Dubrovnika za slijedećih 40 do 50 godina i odredili ga kao destinaciju s ogromnim priljevom turista. Ovim dugoročno zatvaramo mogućnost da se Dubrovnik razvija u smjeru izbora kvalitete nasuprot kvantiteta. Jednako tako nepromišljeno se zatvaramo u okvire gospodarske monokulture koja će potpuno dokrajčiti poduzetnički duh Dubrovnika. Oslanjati se samo na turizam i to na dugoročni period u vremenima u kakvim živimo znači biti u političkom smislu ili kratkovidan ili zlonamjeran. No kao što rekoh, kada politika postane trgovina tada morate trgovati sa svojim potencijalnim biračima i kupovati ih po cijenu budućnosti Grada i čitave zajednice.)
Postoji li nešto u čemu imate suprotan stav od liste Srđ je Grad?
Za nas je specifično što smo otvoreni za različite prijedloge i ideje kako bi se Dubrovnik trebao razvijati. S nama se mogu postići kvalitetna rješenja, a mnoga već i jesu. Dakle, nema suprotnih stavova nego se oni mijenjaju ili nadograđuju u otvorenom dijalogu.
Jeste li spremni za eventualnu šporku kampanju?
Na to čovjek nikada ne može biti spreman, ali ne bih se prihvatio ovoga bez prethodnog razmišljanja. Podršku imam od liste Srđ je Grad, a imam i osobnu odgovornost prema vlastitoj savjesti. Moram dati svoj doprinos.
S obzirom na najavljenu rotaciju vijećnika, znači li to da ove ljude nećemo više gledati u Velikoj vijećnici u sljedećem sazivu?
Još je prerano za donošenje takvih odluka.
Na osobnoj razini ste povjesničar, glazbenik i ilustrator?
Najozbiljnije se bavim filozofijom, a u glazbi sam skoro 30 godina. Sviram u Valetudu već 15 godina, a bavim se ilustracijama. Radio sam slikovnicu za djecu, jedan vodič kroz Dubrovnik.
U Državnom arhivu radite od 2002. godine, a to znači da 14 godina gledate kako se Grad mijenja. Kad sumirate to vrijeme, čega se prvo sjetite?
Sve manje vidim ljude iz Grada i sve manje mjesta gdje se nalaze ljudi iz Grada.