U četvrtak 21. svibnja primorke i primorci svečano su proslavili Dan Općine Dubrovačko primorje i 23. obljetnicu oslobođenja.
Tom prigodom načelnik općine Nikola Knežić podnio je svojevrsni izvještaj o postignutom u proteklih godinu dana i najavio planove za razdoblje idućih 365 dana. Načelnik Knežić stoga, prigodom Dana općine, za DuList govori o proteklih godinu dana, problemima s kojima se općina svakodnevno nosi, aktualnim i budućim ulaganjima te planovima za blisku i daljnju budućnost.
Kako gledate na proteklih godinu dana u životu Općine Dubrovačko primorje?
U posljednjih godinu dana dosta se toga od projekata napravila po općini. Naravno, od 1. siječnja 2015. godine smanjen je intenzitet tih projekata jer je država jednostrano smanjila udio poreza na dohodak ukidanjem statusa Područja posebne državne skrbi. S tim velikim rezom, uz dodatne rezove koje je napravila država ukidanjem naknada za komunalnu infrastrukturu, naknada za Hrvatske šume i još nekih određenih parafiskalnih nameta, država je napravila pomoć gospodarstvu, olakšala građanima, ali tako da je sve prenijela na leđa lokalne samouprave. To za nas nije niti malo pošteno. Oštećeni smo za 25 do 30 posto izvornog proračuna, što je za općinu naše veličine jako puno. Imamo manji proračun za 2,5 ili 3 milijuna kuna, samo rezanjem države. Sve to bio je uzrok zašto nam je ove godine puno teže upravljati financijama. Dočekala nas je ta velika proračunska rupa. Nije lako u jednoj godini ‘progutati’ takvo smanjenje.
Ipak, to ne znači da je u Općini Dubrovačko primorje život stao?
Nikako. Završili smo i rivu u Slanome, čekamo uporabnu dozvolu za veliki, šest kilometara dug kanalizacijski sustav, potom smo završili rekonstrukciju nekoliko kilometara vodovodne mreže, pred završetkom smo izgradnje reciklažnog dvorišta. Osim svega toga, grade se vjetroelektrane od 300 milijuna kuna, ACI marina od desetak milijuna eura koja će biti završena do kraja godine, obnavlja se Knežev dvor u Slanom. Dakle, cijeli niz aktivnosti kojima nastavljamo svoj posao. Na primjer, završetak cestovne mreže i izgradnja velike ceste od Mravince do Mironje. Pripremili smo i dva cestovna raskrižja, Doli i Mrnakovo, koji bi iza Nove godine trebali ići u izradu. Sve to se paralelno odvija bez obzira na smanjenja jer su to projekti ugovoreni prije reza. Dosta je živo, radi se, ali nam je država napravila veliku nepravdu od koje se nećemo lako oporaviti.
Koliko jak udarac je općini zadala država svojim mjerama?
Kad se završe vjetroelektrane i marina, ulazak novih poslovnih subjekata u Poslovnu zonu, uz sve nove privatne investicije i nova radna mjesta nama će trebati dvije do tri godine da opet dođemo na 2014. godinu, kako bi se financijski konsolidirali. A da nam se to nije dogodilo imali bismo realni rast od 25 do 30 posto u 2-3 godine. Pripremali smo rast, a sad nam taj rast služi da pokrpamo rupe. To je poruka koju šaljemo za ovaj Dan Općine Dubrovačko primorje.
Spomenuli ste poprilično planova, ulaganja. Što je od svega toga ‘najbrže’ za realizaciju?
Spomenuo sam samo projekte koji su već u tijeku. Marina se radi i bit će gotova najkasnije do Božića. Za vjetro-elektrane su postavljene stope i počet će s montažom stupova. Govorimo samo o projektima koji se već izvode.
Može li se posljedično govoriti o nekom rastu broja novih radnih mjesta u Vašoj općini?
Kako ne. Marina bi trebala direktno stvoriti 20-30 radnih mjesta, a indirektno barem još dvaput toliko. Najmanje pedesetak ljudi. Vjetro-elektrane ne toliko, možda tek nekoliko zaposlenih. Imate u Poslovnoj zoni Banići tvrtku Dubrovnik Plin koja je već na nekih desetak zaposlenih. Kad se obnovi Knežev dvor i pretvori u muzejski objekt i tu ćemo imati nova radna mjesta. Sve skupa se radi zbog gospodarskog rasta i radnih mjesta.
Jeste li zadovoljni odnosom sa Dubrovačko-neretvanskom županijom te drugim općinama i gradovima, posebno onim susjednim?
Odnos prema Županiji, kao i prema susjednim općinama i gradovima, je na zavidnoj razini. Nemamo nekih problema. U suradnji smo sa susjedima i zajednički pokušavamo riješiti zajedničke probleme. Nemamo nepremostivih prepreka koje bi nam se ispriječile. Sa Županijom imamo suradnju preko lučkih uprava i Županijske uprave za ceste, kao i u birokratskom smislu izdavanja dozvola za gradnju i slično. S Gradom Dubrovnikom i Općinom Ston kao prvim susjedima nastojimo u suradnji rješavati zajednička pitanja, na primjer po pitanju prijevoza ili komunalnih društava. Uvijek ima malo preklapanja, ‘povuci-potegni’ oko zajedničkih komunalnih poduzeća, ali sve se svodi na dnevnu problematiku.
Posljednjih godina dosta problema Općina je imala s javnim prijevoznikom Libertasom. Kakva je situacija danas?
Rekli bismo ‘status quo’. U pregovorima smo za novi ugovor, a vidjet ćemo što će vrijeme pokazati. Zasad već nekoliko godina sve skupa funkcionira na nekoj razini. Ništa se zasad nije rezalo ni ukidalo, a ne bih bio prorok o tome što će biti u budućnosti. Vidjet ćemo što će donijeti vrijeme.
Možemo li na kraju zaključiti da ste što se tiče idućih 365 dana – optimistični?
Ja sam po prirodi optimist. U posljednjih sedam godina smo preko 100 milijuna kuna uložili u raznu infrastrukturu na području općine, a pripremljeni su programi za daljnja ulaganja. Od vodoopskrbnih sustava, gdje smo pred dobivanjem građevinske dozvole za naselja Doli, Smokvina, Majkovi, Grbljava i Ratac. Radimo idejno rješenje za lokacijsku dozvolu za Lisačko-čepikućku valu, kao i idejno rješenje kanalizacijskog sustava Doli-Smokvina. U tijeku je izgradnja još jednog velikog kanalizacijskog sustava Slađenovići-Kručica-Banići-Poslovna zona, dugog 15 kilometara, za kojeg se nadam da ćemo izgraditi u narednih godinu ili dvije dana. Osim toga, što se tiče cestogradnje, radimo dionicu Mravinca-Mironja, a u bliskoj budućnosti u planu imamo i Kovačev Brijeg-Majkovi. Onda bismo s kraja na kraj općine, od Majkova do Imotice, imali završenu cestovnu mrežu dvotračne Primorske magistrale, paralelne prometnice Jadranskoj magistrali. Osim otvaranja radnih mjesta i pomoći gospodarstvu tri su nam glavna cilja upravo ta dvotračna cestovna mreža, a uz nju i kompletan vodoopskrbni sustav cijele općine te kompletan kanalizacijski sustav turističkog dijela općine, a to je od Dola do Ratca. Paralelno sa svim tim planiramo još jednu rekonstrukciju javne rasvjete. Zasad smo uz pomoć EU fondova oko 60 posto javne rasvjete zamijenili ekološkim i štedljivim žaruljama, a ove ćemo godine kandidirati ostatak. Tako bi u budućnosti imali samo štednu javnu rasvjetu s LED lampama na europskoj razini. Uključili smo se i u projekt razvoja širokopojasnog interneta u ruralnim područjima pa i tu pripremamo projekt za EU fondove. Tako bismo od Majkova do Imotice razvijali širokopojasni Internet. Tako bi imali općinu koja u svakom naselju ima brzi Internet, dvotračnu cestu, štedljivu javnu rasvjetu, vodovod. Iz Županije su najavili skoru izgradnju Centra za gospodarenje otpadom na području naše općine, što će nam također donijeti 20-30 radnih mjesta i riješiti popratnu infrastrukturu u širem bazenu tih naselja. Pred nama je jako puno posla, dnevno radimo na svim tim projektima i moram priznati da smo optimisti za budućnost Općine Dubrovačko primorje.