Iako se posljednjih godina sve češće govori o potrebi ravnopravne zastupljenosti žena u politici, rezultati online anonimne ankete provedene među studenticama Sveučilišta u Dubrovniku pokazuju da rodna jednakost u lokalnoj politici još uvijek nije stvarnost, nego tek cilj kojem se teži.
Mlade žene prepoznaju važnost ravnopravnosti i društvene angažiranosti, ali mnoge i dalje ne vide politiku kao prostor u kojem bi se mogle aktivno uključiti. Iako podržavaju ravnopravnost, mnoge ispitanice osjećaju da ženski glas u dubrovačkoj politici još uvijek nije dovoljno prisutan
Značajan dio ispitanica pokazuje barem donekle zanimanje za dubrovačku politiku, no samo ih manji broj kaže da ih “vrlo zanima”. Unatoč tome, čak trećina priznaje da o vlastitom političkom angažmanu nikada nije ni razmišljala. To pokazuje da se politika još uvijek doživljava kao zatvoren prostor u kojem žene ne osjećaju dovoljno poziva ni podrške.
Ravnopravnost je važna, ali…
Gotovo sve sudionice ankete (njih 16 od 18) smatraju da je ravnopravna zastupljenost žena u lokalnoj politici vrlo ili barem dosta važna. Ipak, kada ih se pita smatraju li da se glas žena u Dubrovniku dovoljno čuje, većina odgovara “ne” ili “djelomično”. Tek dvije ispitanice smatraju da su žene dovoljno prisutne i slušane u javnom prostoru.
Sličan se trend vidi i u pitanju o zauzimanju vodećih funkcija – dvije trećine ispitanica vjeruje da žene nisu dovoljno zastupljene na čelnim pozicijama, poput gradskog vijeća ili upravljačkih tijela.
Predrasude, stranke i obitelj – trokut prepreka
Na pitanje o preprekama koje ženama otežavaju ulazak u politiku, najčešći su odgovori bili predrasude i stereotipi, nedostatak podrške političkih stranaka te izazov balansiranja obiteljskog i političkog života.
Više ispitanica istaknulo je i nedostatak uzora i mentorica, što dodatno otežava ulazak novih generacija žena u politički prostor. Takvi odgovori pokazuju da studentice vrlo jasno prepoznaju strukturne i društvene barijere koje ženama otežavaju politički put.
Kvote – da, ali uz oprez
Zakonske kvote kojima se ženama osigurava barem 40-postotna zastupljenost na izbornim listama imaju djelomičnu podršku. Više od trećine ispitanica ih podržava, jednako toliko ih je neodlučno, a pet ih je protiv.
Skepsa prema kvotama često proizlazi iz mišljenja da bi žene trebale napredovati “po zaslugama, a ne po spolu”, ali i iz osjećaja da političke stranke ne osiguravaju stvarnu podršku ni kada formalna pravila postoje.
Studentice bi na politički angažman najviše potaknulo kada bi vidjele više žena na vodećim pozicijama, ali i veću transparentnost političkih procesa. Mnoge spominju i potrebu za boljim prilikama za mlade, što pokazuje da ravnopravnost žena u politici promatraju u širem kontekstu – kao dio poštenijeg i otvorenijeg društva.
Povjerenje u aktualne dubrovačke političarke među studenticama nije visoko, ali postoji. Većina se izjasnila da ima umjereno povjerenje ili da “nije upoznata s njihovim radom”. To upućuje na širi problem – nedovoljnu vidljivost žena u lokalnoj politici i medijima.
Što bi žene mogle unijeti u dubrovačku politiku?
Kroz otvoreno pitanje studentice su imale priliku izraziti što, po njihovu mišljenju, žene mogu donijeti dubrovačkoj politici, a da trenutačno nedostaje.
-Teško nešto bitno samo zato što su žene. Naš politički sustav počiva i ovisi o korupciji i nepotizmu, tako da mislim da ima prešnijih problema u našoj politici zbog kojih bi vrijedilo protestirati, ali svakako iza slijedi i ravnopravno poštivanje svih ljudi, pa samim time i žena – napisala je jedna od ispitanica.
Neke studentice na ovu temu nisu imale što reći, tek bi kratko poručile: “nisam sigurna”, “nemam pojma” ili “nisam upućena”. Jedna od njih istaknula je kako bi žene zasigurno više govorile o vrtićima i ženskim pravima. Pojedine smatraju da bi žene u politiku unijele više kreativnosti, reda, kulture i raznolikosti, ali i sadržaja koji bi proširili aktivnosti namijenjene ženama.
-Otklanjati predrasude i stereotipe da su nužno muškarci emocionalno i mentalno zreliji za bolje plaćene poslove i s manjim radnim vremenom općenito u Republici Hrvatskoj – poručila je jedna od ispitanica.
Druga pak ističe kako bi žene u dubrovačku politiku mogle unijeti više empatije, suradnje i dugoročnog promišljanja.
-Njihov pristup često uključuje veći naglasak na dijalog, inkluzivnost i konkretna rješenja za svakodnevne probleme građana – od brige za zajednicu i socijalne politike do ravnoteže između razvoja turizma i kvalitete života stanovnika. Također, žene bi mogle pridonijeti većoj transparentnosti, odgovornosti i osjetljivosti prema temama koje se tiču obitelji, mladih i lokalne zajednice u cjelini – smatra.
Nije jedina spomenula empatiju:
-Više empatije, razumijevanja za socijalne i zdravstvene teme koje često ostaju u sjeni ekonomskih – mišljenja je jedna od ispitanica.
Iako se u politici zasad ne pronalaze, studentice Sveučilišta u Dubrovniku jasno prepoznaju važnost ženskog glasa u javnom životu. Njihovi odgovori otkrivaju generaciju koja ne odbacuje politiku, nego je želi učiniti pravednijom, otvorenijom i pristupačnijom.
No da bi te mlade žene doista ušle u politiku, morat će se promijeniti ne samo pravila, nego i kultura političkog prostora – jer ravnopravnost nije samo pitanje brojeva, nego i vidljivosti, povjerenja i mogućnosti.
Članak je napisan uz financijsku potporu Agencije za elektroničke medije iz Programa poticanja novinarske izvrsnosti
