U izborno vrijeme pojedine teme gotovo uvijek padnu u drugi plan. Među bujicom vijesti i poplavom PR članaka i priopćenja, pitanje žena u lokalnoj politici rijetko dolazi do izražaja. Tek se tu i tamo spomene zakonska tzv. ženska kvota – i to uglavnom kada se ne poštuje.
Iako su lokalni izbori iza nas, pred nama je vruća politička jesen s novim akterima na lokalnoj sceni. Upravo sada pravo je vrijeme otvoriti temu žena i njihove stvarne participacije u političkom životu Dubrovnika.
Naša analiza kandidacijskih lista u posljednjih 16 godina pokazuje kako se žene sve više uključuju u politiku, no vodeće pozicije i dalje ostaju u rukama muškaraca. Od osamostaljenja Hrvatske gradom je upravljala samo jedna gradonačelnica – Dubravka Šuica, dok je na čelu Gradskog vijeća do danas bila tek jedna žena, Olga Muratti. Slična situacija je i na razini Županije: Dubrovačko-neretvansku županiju u samo jednom mandatu vodila je županica Mira Buconić.
Upravo zbog takve neravnoteže uvedene su zakonske kvote koje propisuju da najmanje 40 posto kandidata na listama mora biti ženskog spola. No, iako su kvote formalno tu, njihov učinak na stvarnu ravnopravnost je upitan. Naša analiza kandidacijskih lista za Gradsko vijeće od 2009. godine pokazuje da se broj kandidatkinja uglavnom kreće oko zakonskog minimuma, dok pojedine liste imaju znatno manji udio žena, a poneke gotovo nijednu. Podaci potvrđuju da, i kada se norma ispoštuje, žene često ostaju (ne)vidljive u praksi – što otvara pitanje koliko kvote doista mijenjaju političku dinamiku i odlučivanje. Zaključak je jasan – po pitanju udjela žena na listama ne idemo naprijed, pa do novih izbora 2029. godine prostora za napredak još itekako ima.
Nitko ne arhivira liste iz 2009.
Ovoj ćemo se temi posvetiti kroz seriju članaka i razgovora, kako s političarkama tako i s njihovim muškim kolegama. Naša polazišna točka bila je analiza od 2009. godine, kada su u Hrvatskoj prvi put provedeni neposredni izbori za čelnike jedinica lokalne i regionalne samouprave. No već na početku naišli smo na prepreku – do kandidacijskih lista iz 2009. godine jednostavno nismo uspjeli doći, jer ih nitko ne arhivira! Podatke nam nisu mogli ustupiti ni Državno izborno povjerenstvo ni Gradsko izborno povjerenstvo. Nema ih čak ni Grad Dubrovnik. Jedini javno dostupni podatci odnose se na izabrane vijećnike nakon provedenih izbora. Ovdje treba istaknuti kako je dotadašnja dubrovačka gradonačelnica Dubravka Šuica išla treći put po povjerenje Dubrovčana, no u tome nije uspjela. U drugom krugu izbora bolji je bio Andro Vlahušić, koji je potom u prvoj fotelji Grada bio sve do kraja 2016. godine. Šuica je bila prva i dosad jedina gradonačelnica Dubrovnika. Uz nju, 2009. godine kandidirala se i Marija Delija, koja je u to vrijeme bila službenica Grada Dubrovnika te je predstavljala svježinu na dubrovačkoj političkoj sceni. Iako do tada nepoznata javnosti, uspjela je osvojiti jedan vijećnički mandat koji je najprije pripao Nikši Grljeviću, no potom se Delija predomislila te sama ušla u Gradsko vijeće.
Te godine je, prema službenim podatcima DIP-a, u Gradsko vijeće Grada Dubrovnika koje je u to vrijeme, pa sve do izbora 2021. godine imalo 25 vijećnika, izabrano sedam žena s četiri kandidacijske liste. Hrvatska demokratska zajednica i Hrvatska seljačka stranka imali su tri gradske vijećnice: Dubravku Šuicu, Dubravku Marunčić te Sanju Puticu. S liste koalicije SDP-HNS-HSU-HSLS u Gradsko vijeće izabrane su dvije žene, Olga Muratti koja tada preuzima dužnost predsjednice Gradskog vijeća te Tatjana Šimac Bonačić, no ona je svoj mandat morala staviti u mirovanje kao izabrana zamjenica gradonačelnika. Sveukupno, žene su po broju osvojenih mandata činile 28 posto tadašnjeg saziva.
115 žena na listama, samo devet u Gradskom vijeću
Dubrovnik je 2013. godine, prema javno dostupnim podatcima iz medijskih objava, imao relativno visok udio žena među kandidatima za Gradsko vijeće – od ukupno 250 kandidata, njih 115 bile su žene, što čini gotovo polovicu (46 posto).
Na deset kandidacijskih lista, broj žena varirao je od 36 posto na listi koalicije HNS-HSS-SHUS, predvođene tadašnjim gradonačelnikom Androm Vlahušićem, do 56 posto na listi Marije Delije. Važan pokazatelj nije samo broj žena na listi, već i njihova vidljivost, odnosno pozicija među prvih deset kandidata, koja značajno utječe na šanse za mandat. Tako su na Vlahušićevoj listi među prvih deset mjesta bile samo četiri žene, dok je Delijina lista, koju je predvodila, među prvih deset imala sedam žena, uključujući nju kao nositeljicu i kandidatkinju za gradonačelnicu.
Na listi Hrasta – Pokreta za uspješnu Hrvatsku, od 25 kandidata 13 je bilo žena (52 posto), a njih šest našlo se među prvih deset. Jednu kandidatkinju manje, njih dakle 12 (48 posto) imala je lista koalicije SDP-HSU-BDSH predvođena Olgom Muratti. Uz nju do 10. mjesta bile su još četiri žene.
Lista koalicije HDZ-HSP AS-HSLS s nositeljem Nikom Bulićem imala je 11 žena (44 posto), a najbolje pozicionirana bila je bivša gradonačelnica Dubravka Šuica. Ukupno su samo četiri žene zauzele prvih deset mjesta. Hrvatski laburisti – Stranka rada predvođena Matkom Bupićem imali su 12 žena (48 posto), a najbolje pozicionirana bila je kandidatkinja za zamjenicu kandidata za gradonačelnika Matka Bupića, Dolores Lujić. Samo tri žene našle su se među prvih deset kandidata ove liste. Dubrovački demokratski sabor Pera Vićana također je imao 12 žena (48 posto). Treće mjesto na listi dobila je Doris Lepeš Matić koja je Vićanu bila kandidatkinja za zamjenicu. Uz nju do desetog mjesta bile su još samo dvije žene. Jednaki broj kandidatkinja za gradske vijećnice imala je i lista grupe birača nositelja Igora Miošića, dok su Dubrovnik regija i lista Branka Grošete imali deset kandidatkinja ili 40 posto.
Iako žene čine gotovo polovicu kandidata, na ovim izborima samo se jedna kandidirala za gradonačelnicu – Marija Delija, dok je za zamjenicu gradonačelnika bilo pet kandidatkinja. Nakon izbora, u Gradsko vijeće ušlo je devet vijećnica, što je 36 posto tadašnjeg saziva: Dubravka Šuica i Dubravka Marunčić (HDZ), Mira Buconić (HSS), Matija Čale-Mratović (HNS), Olga Muratti i Tatjana Šimac Bonačić (SDP), Doris Lepeš Matić (DDS), Dolores Lujić (Laburisti) te Mariela Marković (Igor Miošić).
Prijevremeni izbori 2015.
Dubrovčani su vrlo brzo ponovno izlazili na izbore. Naime, 2015. godine su održani prijevremeni izbori kada smo ponovno imali 10 kandidacijskih lista za Gradsko vijeće Grada Dubrovnika s ukupno 250 kandidata. Na listama su bile 94 žene, odnosno 37,6 posto. Poražavajući je podatak kako je jedna lista, i to ona nositelja Boža Miletića, imala samo jednu ženu (4 posto). Nije se proslavila ni koalicija HDZ-HSS-HSP AS-HSLS- BUZ-HDS nositelja Mata Frankovića koja je na listu stavila samo šest žena (24 posto).
Živi zid imao je devet žena (36 posto), HKS i grupa birača Mara Kristića po deset, odnosno 40 posto. Koalicija HNS-SDP-HSU imala je 11 žena (44 posto), baš kao i grupa birača Mara Marušića. Liste DDS-a, ORAH-a i Hrasta imale su po 12 žena ili 48 posto.
Kada se promatra prvih deset mjesta na listama, žene su bile znatno slabije zastupljene u odnosu na ukupni broj na listi. Najbolje pozicionirane bile su na listama ORAH-a i Hrasta, gdje su činile 50 posto prvih deset kandidata, dok su na listama Boža Miletića i Mata Frankovića žene bile gotovo nevidljive s udjelom od 10, odnosno 30 posto u prvih deset mjesta.
Na izvanrednim izborima 2015. godine nismo imali nositeljice lista, ali ni kandidatkinje za gradonačelnicu. Pet kandidata imalo je šest kandidatkinja za zamjenicu. Jedino je čelnik dubrovačkog Živog zida Hrvoje Kukuljica imao dvije kandidatkinje za zamjenice.
Te godine je u Gradsko vijeće Grada Dubrovnika izabrano sedam vijećnica. Bile su to Tatjana Šimac Bonačić (SDP), Olga Muratti (HSU). Matija Čale-Mratović (HNS), Sanja Putica (HDZ), Mira Buconić (HSS), Doris Lepeš Matić (DDS) i Mariela Marković (nezavisna).
10 lista sa 110 žena
Broj lista za Gradsko vijeće nije se mijenjao ni 2017. godine. I tada su Dubrovčani svoje gradske vijećnike birali s 10 lista s ukupno 250 kandidata. Za mandat gradskih vijećnika te se godine natjecalo 110 žena, što čini 44 posto. Najlošije je prošla HDZ-ova lista Mata Frankovića, sa sedam kandidatkinja (28 posto), što je tek jedna više u odnosu na prethodne izbore. Među prvih deset imena bila je samo jedna žena, što znači da je njihov udio u vrhu liste bio tek 10 posto. Liste HNS–HSLS i HSU imale su po 14 kandidatkinja, odnosno 56 posto ukupno. Na listi HNS–HSLS među prvih deset mjesta našle su se tri žene (30 posto), dok je lista HSU, koju je nosila Olga Muratti, među prvih deset imala čak sedam žena, odnosno 70 posto.
DDS je imao 13 žena od 25 kandidata (52 posto ukupno), a među prvih deset mjesta pet su bile žene uključujući i nositeljicu liste Terezinu Orlić. SDP, čiju je listu predvodila Tatjana Šimac Bonačić, je imao 11 kandidatkinja (44 posto), a među prvih deset četiri žene (40 posto). DUSTRA je također imala 11 žena (44 posto), pri čemu su četiri zauzele mjesta među prvih deset (40 posto). HSS na čelu s povratnikom u politiku, bivšim gradonačelnikom Vidom Bogdanovićem, je imao deset kandidatkinja (40 posto), a četiri se našle u vrhu liste (40 posto).
Jednaki broj kandidatkinja za gradske vijećnice imao je i MOST, njih dakle 10 (40 posto), od kojih su samo dvije bile među prvih deset (20 posto). Među njima očekivano i kandidatkinja za zamjenicu kandidata za gradonačelnika Mara Kristića, Dolores Lujić. Grupa birača Ljubomira Nikolića imala je 10 žena (40 posto), ali samo jedna u vrhu liste (10 posto). Živi zid imao je također deset kandidatkinja (40 posto), a među prvih deset mjesta četiri su žene (40 posto).
Najbolje pozicionirane žene bile su na listama HSU, gdje su činile 70 posto prvih deset kandidata, dok su na listama HDZ-a i grupe birača Ljubomira Nikolića žene bile gotovo nevidljive u vrhu liste, s udjelom od samo 10 posto.
Treba istaknuti i kako su se 2017. godine u utrku za čelnu poziciju u Gradu Dubrovniku uključile dvije žene, DDS-ova Terezina Orlić i SDP-ova Tatjana Šimac Bonačić. One su ujedno bile i nositeljice lista svojih stranaka, a uz njih listu je nosila i Olga Muratti (HSU).
U konačnici su žene činile 28 posto izabranog saziva. Naime, nakon provedenih izbora, mandat gradskih vijećnica osvojilo je sedam žena. Bile su to Zrinka Raguž (HDZ), Matija Čale Mratović (HNS), Ivana Šepak (DUSTRA), Terezina Orlić (DDS), Antonela Svilarić (DDS), Dolores Lujić (MOST) i Tatjana Šimac Bonačić (SDP).
6 od 21
Godine 2021. broj vijećnika u Gradskom vijeću smanjuje se s 25 na 21, a gradonačelnici od tog izbornog ciklusa imaju samo jednog zamjenika ili zamjenicu. Na izbore je izašlo devet kandidacijskih lista za Gradsko vijeće s ukupno 189 kandidata, od kojih je bilo 87 žena, što čini 46 posto.
Najmanje kandidatkinja imala je lista Hrvatske demokratske zajednice u koaliciji sa Suverenistima i HSU-om. Od ukupno 21 kandidata na listi, šest su bile žene, što čini 29 posto, a među prvih deset kandidata našle su se tek tri žene, odnosno 30 posto. Listu je nosila Zrinka Raguž. Nešto veći broj žena imale su liste Domovinskog pokreta i Mosta, obje s devet žena od 21 kandidata, što je 43 posto, dok su među prvih deset kandidata imale po tri žene, odnosno 30 posto. Listu Domovinskog pokreta nosila je Ivana Končevski, koja je u ovom izbornom ciklusu ujedno bila i jedina kandidatkinja za gradonačelnicu Dubrovnika.
Koalicija SDP – Glas također je imala devet žena na listi, što je 43 posto ukupno, ali među prvih deset kandidata našle su se četiri žene, što iznosi 40 posto. Najbolju poziciju, drugu, dobila je Anita Bonačić Obradović, koja je te godine bila kandidatkinja za zamjenicu kandidata za gradonačelnika Ivana Tropana.
Liste Dubrovačke stranke DUSTRA, grupe birača Ivica Roko i platforme Srđ je Grad / Možemo! imale su po deset žena na listi, odnosno 48 posto ukupno. Međutim, među prvih deset kandidata, DUSTRA je imala pet žena (50 posto), grupa birača Ivica Roko tri žene (30 posto), a Srđ je Grad / Možemo! četiri žene (40 posto).
Dubrovački demokratski sabor – DDS imao je 11 žena na listi od 21 kandidata, što čini 52 posto, dok je među prvih deset kandidata bilo pet žena (50 posto). Najveći broj žena imala je koalicija HNS – HSLS – Reformisti, njih čak 13 žena od 21 kandidata (62 posto), dok je među prvih deset kandidata bilo četiri žene (40 posto).
Nakon izbora u Gradskom vijeću, mandat je osvojilo samo šest vijećnica, što je 29 posto: Zrinka Raguž (HDZ), Olga Muratti (HSU), Petra Marčinko (Srđ je Grad), Sanja Mlinarić-Vrbica (DDS), Ivana Šepak (DUSTRA) i Anita Bonačić Obradović (SDP).
Na izborima za gradonačelnika te smo godine imali osam kandidata, od kojih je samo jedna bila žena, Ivana Končevski iz DP-a. Pet kandidata imalo je kandidatkinje za zamjenice, a dvije kandidatkinje bile su ujedno i nositeljice listi.
Prisegnulo osam vijećnica
Na posljednjim izborima u svibnju ove godine za Gradsko vijeće Dubrovnika kandidiralo se 11 lista s ukupno 231 kandidatom, od kojih je bilo 103 žene, što čini 44,6 posto svih kandidata.
Najviše kandidatkinja imala je lista Centra nositeljice Viktorije Knežević, s 14 žena od ukupno 21 kandidata (66,7 posto). Među prvih deset kandidata ove stranke čak osam mjesta pripalo je ženama (80 posto). Na listi Centra druga je bila kandidatkinja za zamjenicu Nataša Đurović Đanović, a tek na desetom mjestu našao se muškarac, Tomo Kristović.
S druge strane, najmanje žena bilo je na listi koalicije HDZ – HSU – Suverenisti, koju je nosio aktualni gradonačelnik Mato Franković, sa šest kandidatkinja od ukupno 21 kandidata (28,6 posto). Među prvih deset kandidata četiri su bile žene (40 posto). Liste s po sedam žena imale su Domovinski pokret i HNS. DP je imao 7 žena od 21 kandidata (33,3 posto), ali među prvih deset samo dvije žene (20 posto). HNS je imao također 7 žena (33,3 posto), ali među prvih deset kandidata čak šest žena (60 posto), uključujući Mariju Haselsteiner kao kandidatkinju za zamjenicu.
Tri liste imale su po devet kandidatkinja ili 42,9 posto: HSLS, lista Mara Kristića i Most. HSLS-u su četiri bile među prvih deset kandidata (40 posto). Maru Kristiću tek dvije (20 posto), dok je Most u prvih deset imao pet kandidatkinja, što je 50 posto.
Liste s po 10 žena bile su DDS-ova Pera Vićana i koalicija SDP-a i Srđevaca, što čini 47,6 posto kandidata. DDS je na prvih deset mjesta na listi stavio četiri žene, što je 40 posto, a koalicija SDP-Srđevci njih pet (50 posto, no među njima su bile Anita Bonačić Obradović, nositeljica liste te kandidatkinja za gradonačelnicu te Petra Marčinko kao kandidatkinja za zamjenicu.
DUSTRA Željka Raguža imala je 11 žena, što je 52,4 posto kandidata. Među prvih deset kandidata bilo je šest žena što je 60 posto.
Na ovogodišnjim izborima za gradonačelnicu su se natjecale dvije žene, Viktorija Knežević i Anita Bonačić Obradović. Bonačić Obradović ušla je u drugi krug izbora s kandidatom Matom Frankovićem, ali nije uspjela osvojiti gradsku vlast.
Nakon konstituiranja Gradskog vijeća, prisegnulo je osam vijećnica (38,1 posto): Anita Bonačić Obradović (SDP), Jelena Crnčević (DDS), Katarina Doršner (HDZ), Nataša Đurović Đanović (Centar), Ana Hrnić (HDZ), Viktorija Knežević (Centar), Petra Marčinko (Srđ je Grad) i Olga Muratti (HSU).
Analiza kandidacijskih lista i izbornih rezultata pokazuje jasne obrasce u zastupljenosti žena u dubrovačkoj politici. Iako su zakonske kvote pridonijele povećanju broja žena na listama, njihov stvarni utjecaj u političkim strukturama ostaje ograničen. Podaci pokazuju da su žene češće pozicionirane niže na listama, što smanjuje njihove šanse za izbor, dok su muškarci češće na vodećim mjestima. Razlike među strankama također su značajne: neke stranke sustavno promoviraju kandidatkinje na ključne pozicije, dok druge žene stavljaju na manje vidljiva mjesta, što se odražava i u konačnoj zastupljenosti u Gradskom vijeću. Trendovi iz više izbornih ciklusa sugeriraju da formalna kvota nije dovoljna – potrebna je strateška podrška ženama kroz bolje pozicioniranje na listama, ali i jačanje svijesti birača o važnosti ravnopravne zastupljenosti.
Članak je napisan uz financijsku potporu Agencije za elektroničke medije iz Programa poticanja novinarske izvrsnosti