Unatoč zakonskim kvotama i sve većem broju žena na listama, dubrovačka politička scena i dalje ostaje prostor u kojem dominiraju muškarci. Iako posljednjih godina bilježimo napredak – žene su pročelnice ključnih gradskih upravnih odjela, vijećnice i stranačke dužnosnice – pitanje njihove stvarne moći i vidljivosti u odlučivanju ostaje otvoreno.
Željko Raguž: „Sposobnost je jedina bitna za napredak“
– Bavljenje politikom smatram istim kao i bavljenjem svakim drugim poslom. Sve ostale floskule su čisto trabunjanje. Ne postoje stari i mladi, visoki i niski, žene i muškarci. Postoje uspješni političari i političarke – oni koji godinama traju u svijetu politike – i oni koji nisu uspješni, a to su oni koji bljesnu i nestanu. To ne ovisi o spolu, već o sposobnosti realizacije dobrih stvari za grad koje građani prepoznaju i honoriraju na izborima – kategoričan je Željko Raguž, gradski vijećnik i predsjednik DUSTRA-e, stranke u kojoj, napominje, većinu čine žene.
Na pitanje je li političko okruženje u Dubrovniku jednako otvoreno i poticajno za žene kao i za muškarce, odgovara:
– Svako okruženje je otvoreno za žene ako imate predsjednika gradske organizacije koji bira ljude po sposobnosti, a ne po spolu ili drugim kriterijima. Iz vlastitog iskustva mogu reći da jedino uvažavam nečiju sposobnost, lojalnost, dolaske na sastanke, trud i zalaganje. Sve ostalo je nebitno za napredak u stranci – objašnjava Raguž.
Ne smatra da su žene u politici po bilo kojem kriteriju zakinute u odnosu na muškarce te dodaje da na međusobne prepirke gleda isključivo kao na dijametralno suprotne stavove i mišljenja pojedinih aktera, nikako kroz prizmu spola.
Na pitanje bi li veći broj žena u politici promijenio političku kulturu Dubrovnika, kaže:
– Ne mislim da bi veći broj žena promijenio nešto na bolje ili lošije. Postoje kvalitetni vijećnici i vijećnice i oni manje kvalitetni koji nakon izbora otpadnu jer njihove ideje i stavovi nisu prihvatljivi građanima – smatra.
Svakako, DUSTRA je u posljednjih nekoliko izbornih ciklusa poštivala tzv. žensku kvotu na listama za Gradsko vijeće. Je li to rezultat strategije ili slučajnost?
– DUSTRA je, mislim, jedina stranka u Hrvatskoj koja ima veći broj članica nego članova, ali to nije nešto što se može planirati – jednostavno se dogodilo. Samim tim logično je da na svakim izborima imamo više pripadnica ljepšeg spola na listama. U samom vodstvu stranke, svih pet potpredsjednica su žene. Dugo godina naša Ivana Šepak bila je gradska vijećnica, a aktualna direktorica Vrtlara Alma Majstorović također dolazi iz naših redova – ističe Raguž.
Za kraj smo ga pitali koju bi mjeru donio do 2029. godine kako bi se povećao broj žena na čelnim pozicijama u dubrovačkoj politici.
– Najvažnija mjera je obiteljska politika: naknade za roditelje s više djece, porezne olakšice, plaćeni roditeljski i porodiljni dopusti, dječji dodaci. To je ključno kako bi se i žene majke mogle posvetiti poslu i politici. Bez pravih obiteljskih mjera jednostavno ćemo nestati kao narod. Takve bi mjere ženama olakšale put ka majčinstvu bez straha da će izgubiti posao – zaključuje čelnik DUSTRA-e.
Marko Potrebica: „Kvaliteta i upornost uvijek pronađu put “
HDZ-ov predsjednik Gradskog vijeća Grada Dubrovnika u trećem mandatu, Marko Potrebica, smatra kako je zastupljenost žena u dubrovačkoj politici danas nešto bolja nego prije desetak godina, ali i dalje nije na razini na kojoj bi trebala biti.
– Ohrabruje činjenica da su žene u Dubrovniku vrlo snažno zastupljene u upravljačkim strukturama, velika većina pročelnika u gradskoj upravi su upravo žene, što jasno pokazuje da imaju znanje, sposobnost i odgovornost potrebnu za vođenje ključnih resora. Sve je više žena koje se aktivno uključuju i preuzimaju važne funkcije, no još uvijek postoji prostor za napredak kako bi političko okruženje u potpunosti odražavalo stvarnu ravnopravnost – navodi Potrebica.
Prema analizi DuLista, HDZ s koalicijskim partnerima u nekoliko posljednjih izbornih ciklusa nije imao mnogo žena na listama. Bi li i što trebalo promijeniti kako bi žene dobile veće šanse za vijećničke i čelne pozicije?
– Činjenica je da žene često teže dolaze do istaknutih pozicija, ne samo u jednoj stranci, nego u politici općenito. Međutim, to nije pitanje sposobnosti, nego često interesa i dostupnosti. Žene, uz profesionalne obaveze, često nose i veći teret obiteljskih odgovornosti. Važno je stvarati poticajno okruženje u kojem će žene imati jednaku priliku za isticanje, bez potrebe da im se to formalno ‘omogućava’ kvotama. Promjena dolazi kroz kulturu uključivanja i međusobnog poštovanja, ne samo kroz propise – ističe.
Smatra kako su tzv. ženske kvote u početku imale važnu ulogu jer su otvorile prostor ženama da budu prisutnije na listama.
– U idealnom sustavu kvote ne bi trebale biti potrebne. Žene bi trebale biti zastupljene zato što su jednako kvalitetne, sposobne i predane kao i muškarci. Kvote mogu pomoći kao prijelazno rješenje, ali dugoročno bi cilj trebao biti društvo u kojem sposobnost, a ne spol, određuje poziciju – naglašava.
Dodaje kako se političko okruženje u Dubrovniku razvija i postaje otvorenije, ali još uvijek nije potpuno izjednačeno.
– Žene se često moraju više dokazivati da bi bile shvaćene ozbiljno, dok se muškarcima autoritet često podrazumijeva. Ipak, brojni su primjeri uspješnih Dubrovkinja koje su svojim radom i znanjem stekle povjerenje javnosti i kolega, što pokazuje da kvaliteta i upornost uvijek pronađu put – kaže Potrebica.
Na pitanje nailaze li žene u politici na predrasude i dvostruke standarde te kako se protiv toga boriti, odgovara:
– Predrasude još postoje, iako su sve rjeđe. Žene se često suočavaju s većim pritiskom i kritikom, osobito kada su odlučne i izravne – što se kod muškaraca doživljava kao prednost. Najbolji način borbe protiv toga je kontinuirano isticanje rezultata i kompetencija. Kada iza vas stoje rad, znanje i korektan odnos prema drugima, spol postaje nevažan – objašnjava.
Za žene su, dodaje, najveće prepreke često konzervativna okolina i balansiranje između privatnog i javnog života.
– Politički angažman traži puno vremena, što ženama s obiteljskim obvezama može biti otežano, pogotovo ako nemaju partnera koji nosi jednaki teret. Grad i političke organizacije trebale bi poticati fleksibilnije oblike sudjelovanja i više vrednovati stručnost i doprinos, a manje formalnu prisutnost. Unutar stranaka važno je razvijati kulturu mentorstva i podrške kako bi se više žena ohrabrilo na aktivno uključivanje – dodaje.
Bi li veći broj žena promijenio političku kulturu?
– Vjerujem da bi veći broj žena donio veću dozu suradnje, konstruktivnosti i strpljenja u političkoj komunikaciji. Žene često imaju izraženiji osjećaj za dijalog i konsenzus, što bi sigurno pozitivno utjecalo na rad vijećnice. Ali, u konačnici, nije stvar samo u spolu – radi se o osobnom pristupu i načinu na koji pojedinac razumije javnu odgovornost. Jer biti žena ne znači nužno sve što sam nabrojio jer imamo i takvih negativnih primjera. Spol ne određuje vašu kvalitetu – zaključuje.
Na pitanje kojom bi mjerom povećao broj žena na vodećim pozicijama do idućih izbora, odgovara:
– Uveo bih sustav mentorstva i aktivnog poticanja žena koje se žele uključiti u politiku, kako bi imale podršku i jasnu priliku za napredovanje. Žene ne trebaju povlašteni tretman, nego priliku da pokažu koliko vrijede – a njihova kvaliteta i predanost brzo bi došle do izražaja – poručuje Potrebica.
Niko Bulić: „Politika je ogledalo društva – a naše je još uvijek patrijarhalno“
Bivši ministar turizma i predsjednik Gradskog vijeća Grada Dubrovnika u mandatu 2013./2014., Niko Bulić, iz nacionalne i lokalne perspektive komentira činjenicu da je Dubrovnik do danas imao vrlo malo žena na najvišim političkim funkcijama – gradonačelnicu Dubravku Šuicu i predsjednicu Gradskog vijeća Olgu Muratti.
– Dubrovnik je tradicionalna sredina, još uvijek pretežno patrijarhalna. Budući da je politika ogledalo društva, to je onda razumljivo stanje. Ipak, ne bih se u potpunosti složio da su žene malo zastupljene. Uz Dubravku Šuicu i Olgu Muratti, treba spomenuti bivšu i sadašnju predsjednicu SDP-a Tatjanu Šimac Bonačić i Anitu Bonačić Obradović, zatim Petru Marčinko (SJG), Viktoriju Knežević (Centar), Terezinu Orlić (DDS), Sanju Puticu, Nikolinu Klaić, Zrinku Raguž, Jelku Tepšić i druge vrijedne vijećnice. Uostalom, Dubrovnik je dao i dvije ministrice – Pavu Župan Rusković i Ninu Obuljen Koržinek – ističe Bulić.
Uspoređujući današnje stanje s onim iz vremena kada je predsjedavao Gradskim vijećem, kaže:
– U odnosu na prije 12 godina, žene su ne samo zadržale prisutnost nego su i ojačale kroz svoj rad u gradskim tijelima i funkcijama koje gradska vlast dodjeljuje – smatra.
Ne vidi formalne zapreke za djelovanje žena u politici, ali naglašava da je riječ o osobnom izboru i spremnosti na izazove.
– Politički angažman nije lagan ni ugodan – on je odgovoran, često i nezahvalan. Sve ovisi o osobnom opredjeljenju, uzimajući u obzir i stavove obitelji i prijatelja – objašnjava.
Bulić dalje ističe kako po njemu nema bitne razlike između Dubrovnika i Zagreba.
-Sve što se događa u ukupnom životnom okruženju ima svoj odraz i u političkom prostoru. Kvote su polazna točka, otvorena vrata na putu prema ravnopravnosti. Ravnopravnost žena i muškaraca ostaje trajna obveza svih čimbenika u društvu ukupno, pa posljedično i u politici – zaključio je.
Iako se u dubrovačkoj politici vidi pomak prema većoj zastupljenosti žena, svi sugovornici slažu se u jednom – stvarna ravnopravnost neće doći samo kroz kvote, nego kroz promjenu političke kulture i jednaku priliku za napredovanje bez obzira na spol.
Članak je napisan uz financijsku potporu Agencije za elektroničke medije iz Programa poticanja novinarske izvrsnosti
Foto: DuList/VSP Video
