Uz stihove Himne slobodi i trombune te podizanjem zastave Libertas na tvrđavi sv. Ivana otvorene su 71. Dubrovačke ljetne igre! Posebne po mnogočemu, ovogodišnje su Igre prvi put u svojoj povijesti otvorene u Portu, daleko od pogleda sv. Vlaha. Ceremoniju, čiju režiju potpisuje Marina Pejnović, mogla je pratiti i publika sa zidina, baraka te s rive od Peskarije prema Porporeli. Visoki uzvanici, među kojima su bili predsjednik RH Zoran Milanović sa suprugom Sanjom Musić Milanović, izaslanik predsjednika Sabora Branko Bačić, ministrica kulture i izaslanica premijera Nina Obuljen Koržinek, ministar Darko Horvat, ministrica Vesna Bedeković, potpredsjednica EK Dubravka Šuica i drugi, sve su promatrali s brodova Rezervata Lokrum, sa Skale i Zrinskog.
Ideja koncepta ovogodišnjeg Otvaranja bila je probuditi Grad dolaskom Negromanta, kojega je utjelovila žena – glumica Linda Begonja, a u Porat je uplovila na barci. Dubrovačkim simfonijskim orkestrom dirigirao je Tomislav Fačini, a pridružio im se i Jazz orkestar HRT-a pod ravnanjem Mirona Hausera, zatim pijanist Aljoša Jurinić, mezzosopranistica Dubravka Šeparović Mušović i Ivan Bonačić na saksofonu, uz sudjelovanje Festivalskog dramskog ansambla te Folklornog ansambla Linđo.
Knez (Maro Martinović) bio je sam na Sponzi, a onda ga je došao ‘probuditi’ Negromant uz poruku ‘treba se s bremenom akomodavat’. Knez je čak i zaplesao, a onda su odjeknule njegove riječi ‘Neka uđu’, nakon čega su glumci istrčali na Stradun. Uslijedio je najsvečaniji trenutak, Himna slobodi uz projekciju ceremonije podizanja zastave Libertas od prošle godine, a potom se zastava zavijorila na sv. Ivanu uz pucnjeve trombunjera.
Sve je bilo lepršavo, neopterećeno i primjerenije jednom festivalu moderne glazbe. Scenska radnja bila je raspršena, a potencijal ambijenta neiskorišten i prilagođen tek televizijskim kamerama.
Igre je po tradiciji otvorio dubrovački gradonačelnik Mato Franković, koji je rekao kako se ova tradicionalna svečanost održava već 71. put, a opet kao prvi!
-U dugoj i bogatoj festivalskoj povijesti zapisano je da ceremonija svečanog otvaranja Igara nije održana samo jednom. Prije 28 godina, slično kao i večeras, pust je i tih bio prostor ispred Orlandova stupa. Tada je Dubrovnik bio izložen barbarskim napadima ljudi koji su imali samo jednu misiju – uništiti i zatrti sve što je lijepo i plemenito, od davnina dubrovačko i hrvatsko, sve što se diči Libertasom kao neotuđivom vrijednosti i najvećim idealom kojem čovjek treba stremiti – rekao je gradonačelnik. Festival, dodao je, nije izdahnuo, Grad je uz velike žrtve obranjen, a njegova je opstojnost očuvana.
-Prošlogodišnji govor na otvaranju obljetničkih Igara završio sam čuvenim Držićevim riječima o „brjemenu kojemu se valja akomodavat“. A ima li slikovitijeg primjera akomodavanja od ovog večeras. Svjedoci smo nečemu što u pasalih 70 ljeta nikada nismo imali. Nevidljivi neprijatelj nas je od crkve sv. Vlaha odveo ovamo – u Porat. Ali, kontinuitet smo sačuvali, tradicija je neprekinuta, a vrata dobrodošlice umjeteonstvu otvaramo pod dubrovačkim mirima, okruženi našim vjernim štitovima – Lazaretima, Lokrumom i tvrđavom sv. Ivana – rekao je dalje te naglasio kako je lani govorio o gubitku mjere – kako u kulturi tako i u svakodnevnom životu.
-Kao u svakom vremenu velikih nevolja i tegoba, pa tako i u ovom, maske padaju i otkrivaju se prava lica. Čuli smo kuknjavu onih koji su još jučer slavili nagomilavanje tezora. Svjedočili smo jadikovkama onih koji preziru zajednicu, kojima Grad i Država predstavljaju problem. Najednom su taj isti Grad i Državu molili za pomoć. Jer kada se tezoro nakuplja sve je u redu, ali kada ga počne manjkati – Grad i Država im više nisu smetnja. Pritiscima nismo podlegli – rekao je gradonačelnik.
Govor, kojega u cijelosti možete pročitati ovdje, je zaključio riječima kako će nas barjak Libertas, koji će uskoro opet zavijoriti iznad nas, na tvrđavi svetog Ivana, kao i prije 70 godina kada su Igre rođene, podsjetiti da smo dio istog okvira slobode i kreativnosti, okvira koji je od davnina sama srž ovog grada.
U 47 dana trajanja, Igre će vjernoj publici predstaviti gotovo 50 dramskih, glazbenih, plesnih, folklornih i drugih izvedbi na 13 scenskih i ambijentalnih lokacija grada Dubrovnika.