Povodom Hrvatskog tjedna palijativne skrbi koji se ove godine obilježava od 7. do 14. prosinca te prigodnog simpozija koji se na tu temu održava u Općoj bolnici Dubrovnik, održana je tiskovna konferencija „Osobitosti palijativne skrbi“.
Glavna medicinska sestra Vedrana Iveta iz Opće bolnice Dubrovnik uvodno je naglasila kako se konferencijom želi još jednom ukazati na značaj otvaranja Odjela za palijativnu skrb te upoznati javnost sa značenjem pojma palijativne skrbi.
Dubrovačko-neretvanski župan Nikola Dobroslavić izrazio je zadovoljstvo nedavno potpisanim sporazumom kojim su osigurana sredstva za uređenje odjela.
– Time bismo napravili bitan korak za naše sugrađane koji pate od takvih vrsti tegoba koje zahtjevaju palijativnu skrb. Odjel će imati 60 kreveta, od čega je 30 već u mreži HZZO-a, a pokušat ćemo uvrstiti i ostalih 30. Radovi na adaptaciji su tijeku i nadam se da ćemo svi ispuniti svoje obećanje te u roku dovršiti odjel – kazao je Dobroslavić.
Voditelj Centra za palijativnu medicinu, medicinsku etiku i komunikacijske vještine (CEPAMET) prof.dr.sc. Veljko Đorđević izjavio je kako palijativna medicina skrbi za one koji su neizlječivi, kojima je postavljena dijagnoza neizlječive bolesti „da bismo se borili za život čovjeka do samog kraja, za dostojanstvo čovjeka, da ne bi umirao u bolovima i da bismo mu bili na usluzi 24 sata na dan“.
– Želimo skrenuti pozornost i senzibilizirati javnost o tome što treba učiniti s takvim pacijentima, da se ne dogodi da netko reče da smo sve učinili i ne znamo kako dalje – kazao je Đorđević.
– Mjesecom i tjednom palijativne skrbi htjeli smo da cijela Hrvatska upozna i nauči što je palijativna medicina kao novo područje medicine. To znači da nikad ne odustajemo od bolesnika, od čovjeka. Ali i uključujemo njegovu obitelj da zajedno s profesionalcima skrbi o oboljelom do kraja – istaknuo je Đorđević. Dodao je kako sutrašnji simpozij predstavlja kraj Mjeseca hrvatske palijativne skrbi.
– Čini se da je 2012. godina prijelomnica kad su se udružili svi oni koji žele učiniti civilizacijski iskorak, a taj je brinuti za svoj narod do kraja i neprepustiti ih da budu sami u najtežim trenucima – zaključio je Đorđević, dodavši kako je 2013. godina izabrana za hrvatsku godinu palijativne skrbi i medicine pod motom „Činimo dobro da bismo se dobro osjećali“.
Predsjednica Hrvatskog društva za palijativnu medicinu Hrvatskog liječničkog zbora i predsjednica Povjerenstva za palijativnu skrb pri Ministarstvu zdravlja doc.dr.sc. Marijana Braš izjavila je kako je palijativna medicina u svijetu na jednakoj razini kao ostali odjeli, a provode se i specijalizacije i subspecijalizacije.
– Hrvatska za tim desetljećima zaostaje. Ovim akcijama u proteklo vrijeme napravili smo jako puno jer smo počeli komunicirati s javnosti. Dobili smo neočekivano pozitivne odgovore od Dubrovnika do Vukovara, održali smo čak 65 raznih događaja. Ključno je bilo uvrstiti palijativnu skrb u zakonski okvir – rekla je Braš, dodavši kako će Odjel za palijativnu skrb služiti ne samo Dubrovniku, već i regiji.
– Dok se grade zidovi odjela u Dubrovniku, nama je cilj izgraditi znanje ljudi koji će na tom odjelu raditi. Jako je lijepo vidjeti slogu za jednu plemenitu ideju i mogu samo čestitati jer se ovo rijetko vidi – zaključila je Braš.
Doc.dr.sc. Lovorka Brajković, voditeljica Odjela za komunikacijske vještine u CEPAMET-u kazala je kako je uz objekte i zakone za palijativnu skrb jako bitan tim, čiji su osnovni članovi liječnik, medicinska sestra, socijalni radnik, psiholog i duhovnik. Pritom nema vođe tima, već sve profesije surađuju i dijele zadatke.
– Za dobar rad u palijativnoj skrbi bitne su i komunikacijske vještine, odnosno usvajanje komunikacijskih alata kako bismo pomogli ne samo bolesniku – izjavila je Brajković, posebno naglasivši kako je veliko težište preneseno na bolesnika, koji preuzima aktivnu ulogu u suočavanju s neizlječivom bolesti.
– Palijativna skrb ne prestaje trenutkom smrti, već se odnosi i na obitelj u procesu žalovanja – kazala je Brajković, najavivši CEPAMET-ove početne tečajeve za upoznavanje s osnovnim pojmovima vezanima za palijativnu skrb.
Tiskovnoj konferenciji nazočili su i pročelnik Odjela za obrazovanje,šport, socijalnu skrb i civilno društvo Grada Dubrovnika Miho Katičić i upravitelj Zaklade Blaga djela Nikola Obuljen, koji su uz Županiju dubrovačko-neretvansku i Dubrovačku biskupiju također uključeni u projekt izgradnje Odjela za palijativnu skrb i produženo liječenje u OB Dubrovnik.