Predstavljanje najnovije knjige Ante Nazora ‘Domovinski rat – Pregled političke i diplomatske povijesti’, hrvatskog povjesničara i ravnatelja Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata održalo se u utorak u dvorani Ivana Pavla II.
Ova knjiga je napisana za nastavnike povijesti koji se, kako kaže Nazor, žale jer nemaju dovoljno ‘materijala o Domovinskom ratu’. Knjiga je nastala kako bi ti profesori imali štivo na koje se mogu pozvati. To je, kako ističe, sinteza uzroka, samog tijeka rata i izvora za nastavnike koje mogu podijeliti s učenicima.
-Teško je mlađima objasniti što je Hrvatska 1990. i 1991. godine, posebno kad počinje agresija. Razoružana, bez ugleda u svijetu, bez diplomacije… Krenuli smo od nule i bilo je teško. Sami smo je oslobodili, sami smo je gradili – rekao je Nazor. Osim što je napisana prvenstveno za profesore, ova knjiga je odgovor na solunsku čitanku koju smatra ‘tragedijom naše sadašnjice’.
-Kad pročitate dijelove o Bosni i Hercegovini te Hrvatskoj, to nema veze sa stvarnim događajima – ističe Nazor koji je u toj knjizi pronašao pedeset i jednu pogrešku. Među ostalim, u solunskoj čitanci naglašeno kako je sve eskaliralo 15. siječnja 1991., međunarodnim priznanjem Hrvatske. ‘Kao da se ’91. nije dogodila’, naglašava.
Nazor tvrdi, i to odgovorno, kako su u njegovoj knjizi svi zaključci utemeljeni na dosada dostupnim izvorima. Vrijednim gradivom smatra preko 100 tisuća dokumenata o velikosprskoj agresiji, o njenom nastanku i stvaranju od 1990. godine koji se nalaze u arhivu.
-Dokumenti govore o ciljevima, tijeku agresije, tko je planirao, kako se provodila… A koja je kao zajednički cilj imala stvaranje zajedničke države Srba. U njima se primjerice jasno ističe: ‘Ovo će biti Srbija ili nas nece biti’ – rekao je. Autor je u samom uvodu knjige htio objasniti sam kontinuitet velikosrpske politike. Ovaj naziv mu je najprihvatljiviji jer se zaprava ‘odvaja od naroda i upućuje na režim, a ne generalizira se na narod’.