Na pozivni natječaj za predsjednika Vrhovnog suda pristigla je tek jedna kandidatura, i to ona redovite profesorice na Katedri za građansko procesno pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu – Aleksandre Maganić.
Profesorica Maganić rođena je 1967. godine u Zagrebu, a osnovno i srednjoškolsko obrazovanje završila je u Osijeku, gdje je diplomirala na Pravnom fakultetu. Još kao studentica istaknula se uspjesima, osvojivši Rektorovu nagradu 1987. i 1988. godine.
Na Pravnom fakultetu u Zagrebu danas je sunositeljica predmeta iz građanskog procesnog prava, javnobilježničkog i ovršnog prava, insolventnog prava te organizacije pravosuđa. Predaje i na poslijediplomskim studijima, a doktorirala je 2008. na temu izvanparničnog postupka.
Sudjelovala je u izradi izmjena Zakona o parničnom postupku (2013.) i Obiteljskog zakona (2014.). Aktivno surađuje s Max-Planck Institutom u Hamburgu, Njemačkom zakladom za međunarodnu pravnu suradnju (IRZ), Europskom unijom Rechtspfleger te Pravosudnom akademijom RH. Trenutno boravi u Hamburgu, odakle je poštom poslala svoju kandidaturu.
Maganić ima bogato međunarodno iskustvo – izlagala je na brojnim znanstvenim skupovima, bila koorganizatorica triju međunarodnih konferencija, a nalazi se i na Listi arbitara pri Stalnom arbitražnom sudištu HGK. Članica je uredništva međunarodnog časopisa Societas et iurisprudentia te Europskog instituta za pravo.
Ipak, njezin rad nije prošao bez kritika – udruga Franak ju je više puta prozivala zbog stava o ništetnosti potrošačkih ugovora o kreditima u švicarskim francima, smatrajući ga povoljnijim za banke nego za potrošače.