Aktualno

Nastavljena arheološka istraživanja u Zakotorcu na Pelješcu

zakotorac peljesac

Arheološka istraživanja na položaju Gomile u Zakotorcu na Pelješcu nastavljena su tijekom ožujka ove godine, gdje su pronađeni brojni metalni, stakleni, jantarni i keramički nalazi koji se datiraju od 6. do 3./2. st. pr. Kr. Svi ovi nalazi, zajedno s dvije cjelovite kacige ilirskog tipa iz 4. st. koje su pronađene 2020. i 2024. godine, doprinose poznavanju pogrebnih rituala ilirskih zajednica u drugoj polovici zadnjeg tisućljeća prije Krista, a područje Pelješca svrstavaju u najznačajnije arheološke zone istočnojadranske obale. Voditelj istraživanja je dr. sc. Hrvoje Potrebica, zamjenik voditelja dr. sc. Domagoj Perkić, a stručna ekipa bila je u sastavu kolega arheologa: dr. sc. Marko Dizdar, dr. sc. Borut Križ, dr. sc. Aleksandar Kapuran, mag. archaeol. Marta Kalebota, Miroslav Vuković, Paula Knego, Krešimir Grbavac, Mirna Šandrić, studentica arheologije Mila Erceg te konzervatorice – restauratorice dr. sc. Miona Miliša i Sanja Pujo.

Željeznodobna nekropola Gomile smještena je u južnom podnožju istaknutog gradinskog naselja Kotorac koja se nalazi na strmom vapnenačkom uzvišenju iznad manjeg kraškog polja te predstavlja dominantnu poziciju u krajoliku.

“Gomile stožastog oblika, za koje se pretpostavlja kako su starije (brončano doba) i do sada nisu bile istraživanje, razasute su uz prirodnu komunikaciju koja vodi prema izvoru Vidohovo i zapadnom dijelu Pelješca. Za razliku od njih, neposredno ispod Kotorca nalazi se skupina gomila iz željeznog doba, među kojima se prepoznaju dva tipa – one s rubnim vijencem i zaravnjenim kamenim nasipom, dok su druge stepenastog oblika s dva ili tri vijenca i središnjom grobnicom. Između gomila, kao i uz stijene, uočavaju se i grobnice izgrađene u suhozidu. Sve takve željeznodobne gomile sadržavaju veći broj grobova i grobnica u kojima se nalaze ostaci više pokojnika.”, istaknuo je dr. sc. Domagoj Perkić, voditelj Arheološkog muzeja Dubrovačkih muzeja.

zakotorac peljesac 1
default

Posebno je zanimljivo što se na jednom relativnom malom lokalitetu, u središnjem dijelu Pelješca, nalaze predmeti u grobovima stanovnika ilirske zajednice, a koji potječu sa svih strana ondašnjeg svijeta.

„Tako imamo jantarne perle s Baltika, staklene perle s Levanta, brončani nakit sa zapadnih i centralno balkanskih prostora te najskupocjenije keramičke posude iz grčkih kolonija sjeverne i južne Italije. Dakle, mobilnost i trgovačke veze su bile vrlo intenzivne, a ilirska zajednica s Pelješca je imala vrlo važnu ulogu u njima. Uzrok njihove važnosti, a posredno s tim i bogatstva zajednice, možemo vjerojatno tražiti u položaju na glavnom plovidbenom putu, tj. nadzoru nad plovidbom Mljetskim, Pelješkim i Neretvanskim kanalom, odnosno nadzoru nad trgovačkim putevima od Sredozemlja prema unutrašnjosti.“ kazao je Perkić.

Daljnja interdisciplinarna istraživanja koja slijede pružit će nove spoznaje o ilirskim zajednicama i njihovoj ulozi u mediteranskom kulturnom krugu zadnjeg tisućljeća prije Krista. Kao i prethodnih pet godina, istraživanjima koordinira Centar za prapovijesna istraživanja s arheolozima Odsjeka za arheologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Instituta za arheologiju te Arheološkog muzeja Dubrovačkih muzeja, uz suradnju kolega iz Arheološkog muzeja u Splitu, Dolenjskog muzeja iz Novog Mesta u Sloveniji i Umjetničke akademije u Splitu

Pročitajte još

DEŠA nastavlja tradiciju Uskrsnih radionica

Dulist

NA DANAŠNJI DAN 1971. Umro začetnik moderne hrvatske ekološke misli Tomislav Macan

Dulist

NAKON TRAGEDIJE NA LASTOVU Dominko Radić ponudio se biti 24 sata na raspolaganju mještanima

Dulist