U prožurskoj luci se radi o novonastalim međuljudskim nesuglasicama koje potiče osoba iz Zagreba, prisutna na otoku tek nekoliko dana godišnje, a koja unatoč tome pokušava mijenjati mjesto na bolje – tvrdi nam osoba (podaci poznati uredništvu) koja se javila nakon što smo objavili članak Problemi u prožurskoj luci: Divljanje na pomorskom dobru, dajući svoje viđenje ‘stvarne situacije na terenu’:
– Riva: Proteže se kroz cijelo mjesto i koristi se za normalan pristup kućama automobilom. Nakon istovara, vozila se parkiraju na predviđena mjesta. Jedini problem prolaza nastaje kod zone najma barki i kajaka.
– Masline i stupići (slika 1, točka 1): Istina je da su postavljene tri arle s mladim maslinama i betonski stupići, ali isključivo radi sigurnijeg prolaska ljudi i vozila, uključujući djelatnike Lučke uprave. Masline i stupici se mogu premjestiti. Na jednom je to u tajnosti i testirano.
– Kupalište: Nasuta plaža od 3 m koristi se za kupanje svih mještana i gostiju, bez privatizacije. Ležaljke su tu radi udobnosti, ali dostupno je svima.
– Trejleri i oprema: Na slici ispod 3 vidi se trejler s gumenjakom u zaraslom grmlju. Između fotografija 1 i 2 izostavljen je bas taj jedan, napušteni trejler – u vlasništvu spomenutog djelatnika Lučke uprave.
– Parking (slika 2, točka 2): Parking označen za konobu Barba koriste dva mještana i jedan poduzetnik iz Dubrovnika koji u mjestu nema nikakvu imovinu, ali često pokušava utjecati na lokalne odluke.
– Stolice konobe: Dva seta platnenih stolica koriste se povremeno. Mještani ih ponekad iznesu na zrak kako bi popili piće, bez ometanja poslovanja konobe – iznosi probleme naš čitatelj, dodajući kako je Prožurska Luka “mirno i zajednički uređeno mjesto, u skladu sa zakonima. Problemi su počeli kada je sin vlasnika druge konobe dobio prijave za nelegalnu terasu, a kako bi smanjio pritisak na sebe, fokus prebacio na druge – čak i one koji ne žive ni rade ovdje stalno”.
-Ono što stvarno unosi nemir nisu arle, stupići ili ležaljke, već pokušaji pojedinaca da kroz anonimne prijave naruše međuljudske odnose i lokalni mir – navodi u zaključku.