Ono što često naglašavam – da je naš normativno-pravni sustav zaista dobar i usklađen s međunarodnim demokratskim standardima i praksom – potvrđuje se i kroz normiranje zemljišno-knjižnog prava. Doduše, uvijek uz navedeno nadodam kako problem našeg pravnog sustava nije na papiru, već u praksi. Sve što se do sada napravilo s unaprijeđenjem, odnosno modernizacijom, digitalizacijom zemljišnih knjiga i katastra za svaku je pohvalu. Reforma se provodi godinama. Zakon o zemljišnim knjigama dopunjavan je u više navrata, da bi se 2019. donio novi zakon te novele 2022. i 2023. godine. Danas tako imamo situaciju da se glavna zemljišna knjiga i knjiga položenih ugovora vode isključivo u elektroničkom obliku, a podaci glavne zemljišne knjige dostupni su putem interneta bez naknade svim građanima Republike Hrvatske. Također, građani mogu samostalno korištenjem sustava One Stop Shopa Zajedničkog informacijskog sustava zemljišnih knjiga i katastra (ZIS) izdavati elektroničke izvatke iz glavne zemljišne knjige i knjige položenih ugovora, a izvatke mogu pribaviti i javni bilježnici, odvjetnici i državni odvjetnici. Izvaci iz glavne knjige i knjige položenih ugovora mogu se pribaviti i na bilo kojem općinskom sudu bez obzira na mjesnu nadležnost općinskih sudova za vođenje zemljišnih knjiga. Također, od siječnja 2022. zbirka isprava vodi se isključivo u elektroničkom obliku za sve isprave koje se zaprime nakon toga datuma. Time je u potpunosti zaokruženo elektroničko vođenje zemljišnih knjiga.
Veća ažurnost i pravna sigurnost
Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zemljišnim knjigama našao se ovih dana pred saborskim zastupnicima. Konkretno prvo čitanje u Saboru i rasprava zaključeni su u utorak 18. lipnja. Novo je zakonsko rješenje zapravo logički nastavak opisane reforme.
Nacrtom prijedloga zakona precizirane su odredbe o trajnom čuvanju i pohrani zemljišnih knjiga, odnosno ručnom vođenju glavnih knjiga i zbirki isprava, u Središnjoj pismohrani zemljišnih knjiga koja se nalazi u Gospiću. U nju će se smjestiti sve ručno vođene zemljišne knjige kao i zbirke isprava u Republici Hrvatskoj. Ručno vođene zemljišne knjige će se prije pohrane u pismohranu skenirati. Već je provedeno skeniranje u 102 od ukupno 109 zemljišnoknjižnih odjela u Republici Hrvatskoj. U okviru projekta Svjetske banke provest će se skeniranje i za preostalih sedam zemljišnoknjižnih odjela.
Pravo na pristup
Nacrtom prijedloga zakona dorađene su i postojeće odredbe o tijelima koje imaju pravo na pristup i pretraživanje podataka. Krug je ograničen na tijela sudbene vlasti i nadležno državno odvjetništvo kada je to potrebno u pripremi ili vođenju određenog sudskog ili upravnog postupka te Ministarstvo financija, Porezna uprava, Hrvatski zavod za socijalni rad, te su dodatna upravna tijela županija odnosno Grada Zagreba u čijem je djelokrugu obavljanje povjerenih poslova državne uprave koji se odnose na pružanje besplatne pravne pomoći, te odvjetnici i javni bilježnici neposredno pri obavljanju poslova iz svoje nadležnosti.
Dorađena je opća pretpostavka za upis u zemljišnu knjigu tako da je propisano da sve isprave koje se podnose na upis u zemljišnu knjigu moraju biti ispisane na elektroničkom odnosno mehaničkom uređaju. Navedena pretpostavka je do sada bila propisana kao posebna pretpostavka što je stvaralo poteškoće u praksi oko načina opravdanja predbilježbe upisa.
Precizirana je odredba o obvezatnosti podnošenja prijedloga za upis i podnesaka od strane javnog bilježnika, prema kojoj javni bilježnik na zahtjev stranke mora podnijeti elektroničkim putem nadležnom zemljišnoknjižnom odjelu sve podneske, neovisno radi li se o prijedlogu za upis, prigovoru, žalbi, dopuni prijedloga ili nekom drugom podnesku. Obzirom na obvezanost podnošenja prijedloga za upis u zemljišnu knjigu elektroničkim putem uređeno je i postupanje s tajnim ispravama odnosno odlukama koje su temelj za upis u zemljišnu knjigu.
Nacrtom prijedloga zakona osigurat će se veća ažurnost zemljišnih knjiga, ubrzati pojedinačni postupci i povećati broj katastarskih čestica u Bazi zemljišnih podataka. Budu li nove odredbe provođene kako treba nesumnjivo će se povećati kvaliteta podataka u zemljišnim knjigama što će u konačnici dovesti do veće pravne sigurnosti, lakšeg ostvarivanja investicija i dobivanja zajmova, ali imati i antikorupcijski element.
Od ožujka 2017. omogućeno je podnošenje prijedloga za upis u zemljišnu knjigu elektroničkim putem, od strane javnih bilježnika i odvjetnika kao ovlaštenih korisnika sustava u primjeni u poslovanju suda. Naknadno je omogućeno elektroničko podnošenje prijedloga za upis i državnim odvjetnicima, a sustav ZIS-a povezan je sa sustavom ePošta i Ministarstva financija, Porezne uprave, čime je omogućeno da se sva rješenja iz ZIS-a dostavljaju elektronički. Tijekom 2020. godine sustav ZIS-a spojen je sa sustavom eSpisa i sustavom eNotara, čime je omogućena dostava svih odluka drugih sudskih odjela i sudova na provedbu u zemljišnu knjigu elektroničkim putem.