Znanstvenici su napokon otkrili zašto švicarski sir ima rupe i sve se, čini se, svodi na količinu prljavštine u kantama u kojima se prikuplja mlijeko.
Suprotno onome što se već godinama sugerira u crtićima, rupe u siru ne buše miševi. A nisu niti rezultat bakterijskog otpuštanja ugljikova dioksida, kako to tvrdi popularna znanost.
Švicarski su znanstvenici laboratorijskim istraživanjem utvrdili da su za rupe odgovorne minijaturne čestice sijena. Poljoprivredni institut švicarske vlade Agroscope navodi da “mikroskopski male čestice sijena padaju u kante za prikupljanje mlijeka” i uzrokuju stvaranje većih rupa za vrijeme sazrijevanja sira.
Proces zahvaća samo neke vrste švicarskih sireva, poput emmentala i appenzella.
Agroscope tvrdi i da to objašnjava zašto su u posljednjih 15 godina rupe u švicarskim sirevima sve manje. Proces mužnje i prikupljanja mlijeka sve je više automatiziran, sve je “čišći” pa je i manje čestica sijena u njemu, prenosi Poslovni.hr
Znanstvenici su do ovog zaključka došli tako što su dodavali čestice sijena u mlijeko i laboratorijski pratili sazrijevanje sira.
Teorija da rupe u sirevima uzrokuju bakterije otpuštanjem ugljikova dioksida “na snazi” je od 1917. kada je to otkriće objavio američki znanstvenik William Clark.
Mliječna industrija rupe u sirevima naziva “očima”. Sir bez rupa poznat je kao “slijepi” sir.
FOTO: Ilustracija