Svjetski zračni promet prolazi kroz najteži poremećaj još od pandemije COVID-19. Eskalacija sukoba između Sjedinjenih Američkih Država i Izraela s jedne strane te Irana s druge dovela je do zatvaranja velikog dijela zračnog prostora iznad Bliskog istoka, a posljedice se prelijevaju na sve kontinente.
Prema pisanju britanskog dnevnika The Guardian, samo u ponedjeljak rano ujutro otkazano je više od 1200 letova. Dan ranije broj je bio još veći, dok je u subotu gotovo 2800 letova ostalo prizemljeno. Ritam otkazivanja zasad ne usporava. Ključna čvorišta u Zaljevu rade u minimalnom opsegu ili su potpuno zatvorena.
Među njima je i Dubai International Airport, jedna od najprometnijih međunarodnih zračnih luka na svijetu, koja je treći dan zaredom bez redovnog prometa. Kada Dubai stane, staje i velik dio globalnih konekcija između Europe, Azije i Australije.
Najveći udar trpe zaljevski prijevoznici. Emirates suspendirao je letove prema Dubaiju i iz njega do daljnjega. Etihad Airways zaustavio je operacije iz Abu Dhabija, dok je Qatar Airways potpuno obustavio promet nakon zatvaranja katarskog zračnog prostora. Problemi se šire i izvan regije, Air India otkazao je niz letova iz Delhija, Mumbaija i Amritsara prema Europi i Sjevernoj Americi.
Zračni prostor iznad Irana, Iraka, Kuvajta, Izraela, Bahreina, Ujedinjenih Arapskih Emirata i Katara praktički je prazan. Podaci platformi poput FlightAware i Flightradar24 pokazuju golema “prazna” područja na karti – prizor kakav nije viđen od globalnog lockdowna 2020. godine. Efekt se potom prelijeva dalje: putnici ostaju zaglavljeni u Frankfurtu, Singapuru, na Baliju. Posade i piloti raspršeni su diljem svijeta, pa čak i u slučaju brzog otvaranja zračnih prostora, povratak u normalu trajat će danima.
Kriza je zahvatila i financijska tržišta. Dionice aviokompanija pale su širom Azije i Australije, osobito nakon što je američki predsjednik Donald Trump, prenosi Guardian, poručio da bi vojna operacija mogla potrajati još nekoliko tjedana. To znači produljenu neizvjesnost, a upravo je neizvjesnost ono što zrakoplovni sektor najteže podnosi.
Dodatni pritisak dolazi s tržišta energenata. Cijena nafte skočila je i do 13 posto, a Brent je dosegnuo 80 dolara po barelu, uz špekulacije o mogućem rastu prema 100 dolara. Za industriju koja se tek oporavila od pandemije, skuplje gorivo znači novi udar na ionako osjetljive profitne marže. Neke kompanije mogle bi dio troška prebaciti na putnike kroz više cijene karata.
Posebno zabrinjava činjenica da su Dubai, Doha i Abu Dhabi ključne tranzitne točke između Europe, Azije i Australije. Kada su sva tri čvorišta istodobno blokirana, alternative su ograničene. Letovi se preusmjeravaju preko duljih i skupljih ruta, izbjegavajući rizične zone, što dodatno produljuje putovanja i povećava operativne troškove.
I dok se komercijalni putnici bore s aplikacijama i redovima na šalterima, privatni sektor ne miruje. Prema podacima brokerskih kuća, privatni letovi iz Rijada prema Europi dosežu i 350 tisuća dolara po letu. Saudijska Arabija trenutačno je jedna od rijetkih sigurnih izlaznih točaka iz regije.
Kako zaključuje Guardian, zrakoplovna industrija posljednjih je godina naučila živjeti s krizama, od pandemije do rata u Ukrajini, no ovako simultano zatvaranje ključnih zaljevskih čvorišta dosad nije zabilježeno. Posljedice bi, upozoravaju analitičari, mogle potrajati i nakon što se prvi zračni koridori ponovno otvore.
