Na danas objavljenoj mapi rizika autocesta i državnih cesta ogroman dio Jadranske magistrale (D8) ocijenjen je kategorijom visokog rizika, piše net.hr.
Naime, u Hrvatskom autoklubu predstavljeni su rezultati programa EuroRAP, temeljeni na podacima od 2007. do 2009. godine, koji su pokazali da je stanje na hrvatskim cestama zabrinjavajuće. Samo su autoceste dobile maksimalnu ocjenu, a na državnim cestama potrebno je maksimalno paziti.
Voditelj EuroRAP projekta u HAK-u Hrvoje Pećnik objasnio je da se razine rizika utvrđuju na osnovu količine prometa na određenoj dionici ceste i broja prometnih nesreća sa smrtnim posljedicama ili teškim ozljeđivanjem.
Što se državnih cesta tiče, situacija je zabrinjavajuća.
– Ogroman dio Jadranske magistrale, gotovo cijela D2 ili Podravska magistrala, D5 koja ide od mađarske granice do granice s BiH, dio D3, dio D1, D6 i D7 primjeri su cesta s visokim rizikom. Dakle, na svakoj crno obojenoj dionici dužine tridesetak kilometara višestruko se ginulo u prometu i teško stradavalo – kazao je Pećnik.
Predsjednik HAK-a Ivo Bikić u uvodu je konferencije kazao kako je u posljednjih deset godina u Hrvatskoj bilo je 623 000 prometnih nesreća, u kojima je poginulo 5 819 osoba a ozlijeđeno je 205 000 osoba, od čega više od 40 000 teže.
Na području Dubrovačko-neretvanske županije tako su u kategoriji visokog rizika ceste Drvenik-Ploče (22,8 km), Sustjepan – Gruška obala (2,84 km), Dubrovnik-Čibača (7,7 km) i Čibača-Karasovići (27,8 km).
Kategorijom srednje visokog rizika ocjenjene su ceste Ploče – Opuzen (14,4 km), Opuzen – Granični prijelaz Klek (17,5 km), Slano – Sustjepan (30,1 km) te Karasovići – Granični prijelaz Karasovići (3,5 km).
Kategorijom srednjeg rizika označene su ceste Granični prijelaz Zaton Doli – Zaton Doli (10,8 km) i Zaton Doli – Slano (14 km).