Eksploatacija fosilnih goriva kroz povijest pokazala je dvije glavne odlike – veliki profit i veliku ekološku opasnost.
Polemike oko toga što sve ima ili nema na hrvatskoj strani Jadrana traju već godinama, a prema najavama Ministarstva gospodarstva s koncem 2013. godine trebala su završiti i istraživanja.
– Seizmika je gotova do kraja godine. Mi ćemo iskoristi prva tri mjeseca sljedeće godine za formatiranje skupljenih podataka i najkasnije u četvrtom mjesecu sljedeće godine su prvi natječaji. Nakon tri godine, kada će krenuti eksploatacija, tada našim domaćinstvima pada cijena, tada našoj industriji pada cijena, tada je plin u Hrvatskoj – govorio je ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak krajem 2013. godine.
Iz njegovog resora na naš upit pak odgovorili su kako se ”tijekom II. kvartala 2014. godine očekuju prva javna nadmetanja za davanje dozvola za istraživanje i sklapanja ugovora o eksploataciji ugljikovodika u epikontinentalnom pojasu Republike Hrvatske”, a također naglašavaju i kako još nisu određene granice budućih istražnih prostora ugljikovodika unutar kojih će se izvoditi istražni radovi.
”Tek nakon završenih istraživanja ugljikovodika (istražnog razdoblja) mogu se potvrditi bilančne rezerve ugljikovodika (komercijalno isplativa nalazišta plin op.a.), te sukladno njihovom obuhvatu mogu se odrediti buduća eksploatacijska polja ugljikovodika u epikontinentalnom pojasu Republike Hrvatske”, odgovorili su na naš upit iz Ministarstva gospodarstva u kojem dalje naznačavaju kako ”istražno razdoblje sukladno Zakonu o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika traje najdulje pet godina, a na zahtjev investitora može se zbog opravdanih razloga produljiti najviše dva puta na maksimalno po šest mjeseci”. Prevedeno, još uvijek se ne zna hoće li se, kada i možda najvažnije od svega, tko će bušiti.
Tko je zainteresiran za bušenje i zašto ekolozi smatraju kako su i sama ispitivanja štetna pročitajte u tiskanom izdanju DuLista.