Uhvatila sam se zadnje vrijeme kaznenih djela i kaznenih postupaka, jer uočavam kako ljudima dosta toga nije jasno u ovom području prava, te nerijetko brkaju pojmove. Nastavno na prošlotjednu kolumnu u kojom sam se pozabavila samim kaznenim postupkom, ovoga ću puta pojasniti koji su sudovi za što nadležni kad su u pitanju kazneni postupci.
Općinski sudovi
U kaznenim predmetima sude općinski sudovi, županijski sudovi, Visoki kazneni sud Republike Hrvatske i Vrhovni sud Republike Hrvatske. Općinski sudovi su nadležni: suditi u prvom stupnju za kaznena djela za koja je zakonom propisana kao glavna kazna novčana kazna ili kazna zatvora do dvanaest godina, osim ako zakonom nije drukčije propisano, u tim postupcima odlučivati o potvrđivanju optužnice, odlučivati o žalbama protiv rješenja za koja je to propisano Zakonom o kaznenom postupku, te obavljati druge poslove povjerene im zakonom.
Općinski sudovi sude u vijećima sastavljenim od jednog suca i dva suca porotnika. Za kaznena djela za koja je propisana kao glavna kazna novčana kazna ili kazna zatvora do pet godina sudi sudac općinskog suda kao sudac pojedinac. Za kaznena djela za koja je propisana kazna zatvora do deset godina stranke se mogu do početka rasprave suglasiti da raspravu provede predsjednik vijeća kao sudac pojedinac, osim za u zakonu posebno navedena kaznena djela kao što su: čedomorstvo, usmrćenje na zahtjev, prouzročenje smrti iz nehaja, sudjelovanje u samoubojstvu, spolni odnošaj s nemoćnom osobom, prisila na spolni odnošaj, spolni odnošaj zlouporabom položaja, iskorištavanje djece ili maloljetnih osoba za pornografiju, teška kaznena djela protiv zdravlja ljudi i izazivanje prometne nesreće. U predmetima iz nadležnosti vijeća općinskog suda stranke se mogu do početka rasprave suglasiti da raspravu provede predsjednik vijeća kao sudac pojedinac, osim za kaznena djela za koja je propisana kazna zatvora teža od deset godina ili ako sastav vijeća nije propisan posebnim zakonom. Sudac pojedinac ima ovlasti vijeća. Stranke tu suglasnost ne mogu opozvati. Općinski sudovi donose odluke izvan rasprave u vijećima sastavljenim od tri suca.
Županijski sudovi
Županijski sudovi su nadležni suditi u prvom stupnju za kaznena djela za koja je zakonom propisana kazna zatvora preko dvanaest godina ili dugotrajni zatvor.
Županijski sudovi sude u prvom stupnju u vijećima sastavljenim od jednog suca i dva suca porotnika, a u vijećima od dva suca i tri suca porotnika za kaznena djela za koja je propisana kazna dugotrajnog zatvora, osim ako drukčije nije propisano zakonom. U vijeću sastavljenom od tri suca županijski sudovi sude o žalbama protiv odluka općinskih sudova. U vijeću sastavljenom od tri suca županijski sudovi donose odluke izvan rasprave. Radnje u prethodnom postupku obavlja sudac županijskog suda kao sudac istrage. Odluke u postupku izvršenja zatvorskih kazni donosi sudac pojedinac županijskog suda kao sudac izvršenja.
Visoki kazneni sud
Visoki kazneni sud je nadležan odlučivati u drugom stupnju o žalbama protiv presuda općinskih i županijskih sudova. Visoki kazneni sud sudi u vijećima sastavljenim od tri suca, a u vijeću od pet sudaca kad odlučuje o žalbama protiv presuda za kaznena djela za koja je propisana kazna dugotrajnog zatvora. Sudac pojedinac Visokog kaznenog suda odlučuje kad je to propisano zakonom.
Vrhovni sud
Vrhovni sud je nadležan: odlučivati u drugom stupnju o žalbama protiv odluka županijskih sudova, osim ako drukčije nije propisano zakonom, odlučivati u trećem stupnju o žalbama protiv odluka donesenih u drugom stupnju, kad je to propisano zakonom, odlučivati o izvanrednim pravnim lijekovima u slučajevima propisanim ovim Zakonom, obavljati druge poslove propisane zakonom. Vrhovni sud sudi u vijećima sastavljenim od tri suca, a u vijeću od pet sudaca kad odlučuje o žalbama protiv presuda za kaznena djela za koja je propisana kazna dugotrajnog zatvora, ako drukčije nije propisano zakonom. Predsjednik Vrhovnog suda i predsjednik vijeća Vrhovnog suda odlučuju u posebnim slučajevima predviđenim Zakonom o kaznenom postupku.
Mjesna nadležnost
Mjesno je nadležan u pravilu sud na čijem je području kazneno djelo počinjeno ili pokušano. Privatna tužba može se podnijeti i sudu na čijem području okrivljenik ima prebivalište ili boravište. Ako je kazneno djelo počinjeno ili pokušano na područjima raznih sudova ili na granici tih područja, ili se ne zna na kojem je području počinjeno ili pokušano, nadležan je onaj od tih sudova koji je na zahtjev ovlaštenog tužitelja prvi započeo postupak, a ako postupak još nije započet, sud kojem je prije podnesen zahtjev za pokretanje postupka.
Ako je kazneno djelo počinjeno na domaćem brodu ili domaćem zrakoplovu dok se nalazi u domaćem pristaništu, nadležan je sud na čijem se području nalazi to pristanište. U ostalim slučajevima kad je kazneno djelo počinjeno na domaćem brodu ili zrakoplovu, nadležan je sud na čijem se području nalazi matična luka broda odnosno zrakoplova ili domaće pristanište u kojem se brod odnosno zrakoplov prvi put zaustavi. Ako je kazneno djelo počinjeno u prostoru mora u kojemu Republika Hrvatska ima suverena prava, nadležan je sud koji je na zahtjev ovlaštenog tužitelja prvi započeo postupak.
Kad nije poznato mjesto počinjenja…
Ako nije poznato mjesto počinjenja kaznenog djela ili je to mjesto izvan teritorija Republike Hrvatske nadležan je sud na čijem području okrivljenik ima prebivalište ili boravište. Ako je sud na čijem području okrivljenik ima prebivalište ili boravište već započeo postupak, ostaje nadležan i ako se saznalo za mjesto počinjenja kaznenog djela. Ako nije poznato mjesto počinjenja kaznenog djela ni prebivalište ili boravište okrivljenika, ili su oba izvan teritorija Republike Hrvatske, nadležan je sud na čijem se području okrivljenik uhiti ili se sam prijavi. Ako je neka osoba počinila kaznena djela u Republici Hrvatskoj i u inozemstvu, nadležan je sud koji je nadležan za kazneno djelo počinjeno u Republici Hrvatskoj.