Proteklog se vikenda održala velika akcija otklanjanja otpada iz podmorja NP Mljet te jedne plaže na otoku Mljetu u kojoj su sudjelovala i djeca.
Dojmove o akciji s nama su podijelili i članovi Društva za podvodne sportove koje donosimo u nastavku.
‘Ronioci DPS-a, u dva dana, očistili su 7 lokacija unutar parka. Svaka lokacija bila je specifična po vrsti i količini otpada. Ukupna količina izvađena iz podmorja Nacionalnog parka bila je 480 vreća volumena 50 litara, znači ukupno 24 kubika raznog otpada. Najgora vrsta otpada koji je pronađen u podmorju bio je medicinski otpad s albanskim deklaracijama.
Jako je puno naplavina doplutalih iz južnijih zemalja (Albanija, Crna Gora – potvrđeno po deklaracijama), ali i plastike domaće proizvodnje koje je bura dogurala do sjevernih uvala (Bijela). Sidrišta brodova skrivaju boce, konzerve, limenke bačene u more od strane neodgovornih nautičara (uvala Lundžina i uvala Rogač), dok se u naseljenim uvalama može pronaći odbačenog građevinskog materijala, starih boca, setova posuđa, cipela i sl. (Pomena i Polače). U Velikom jezeru količina otpada je minimalna, iako naplavine s juga s plimom i osekom nerijetko završe u jezeru. S koraljnog grebena izvađene su 4 vreće otpada.
Akcija čišćenja plaže, u koju su se uključila mljetska dječica i njihovi prijatelji. U okviru akcije održano je edukativno predavanje za djecu usmjereno na problem plastike i drugi naplavljeni otpad u moru. Zatim je održano natjecanje u sakupljanju navedenog otpada. U akciju se uključilo 20-ak djece predškolske i školske dobi. U sat vremena odvijanja akcije djeca su sakupila 31 vreću naplavljenog, uglavnom plastičnog otpada ukupne težine 98 kg. Prva tri mjesta nagrađena su enciklopedijama na temu prirode koje je najuspješnijima darovala JU NP Kornati, dok su svi sudionici bili nagrađeni slatkim nagradama.
JU NP Mljet ulaže velike napore kako bi se sanirala štetu koju području kojim upravlja nanosi otpad. Osnovan je centar za volontere koji konstantno prima nove zaljubljenike u prirodu koji volontirajući pomažu parku, ali količine naplavina su tolike da ih je nemoguće sasvim sanirati. Rješenje je ipak na diplomaciji i pritisku na naše južne susjede kao i u osvješčivanju o velikom problemu plastike i drugog otpada u morima diljem svijeta. Iz navedenih razloga nije čudno da je važnost borbe protiv globalno rastućeg morskog otpada prepoznata na razini UN-a kao jedan od prioriteta. Morski otpad (nastajanje i sankcioniranje) sastavni je dio Sustianabledevelopmentgoals programa, pod brojem 14, naziva ‘Life belowwater’, posvećenog da se do 2025. godine spriječi i značajno smanji stvaranje morskog otpada, prije svega onog nastalog u kopnenim izvorima uključujući morski otpad i onečišćenje ispranim nutrijentima.
Određena su područja prirode zbog svojih posebnih vrijednosti i bogatstva živog i neživog svijeta prepoznata kao iznimno bitna za očuvanje i proglašena zaštićenima. Na samom jugu Jadranskog mora takvo je područje otok Mljet, nacionalnim parkom proglašen još 1960. godine. Ovaj otočni biser Jadrana zbog svog specifičnog položaja među prvima je na udaru ulaznih struja u Jadransko more. Iako je to izvor nutritivno bogatih vodenih masa koje su osnova za razvoj iznimne biološke raznolikosti, nažalost, služi i kao medij za donos velikih količina plastike. Južnije od hrvatske granice nalazi se niz zemalja susjeda s neriješenim pitanjima odgovornog gospodarenja otpadom među kojima se posebno ističe Albanija, čiji otpad u konačnici završi na morskim dnima i obalama južnojadranskih otoka i plaža.
Kako su deponiji u Albaniji i Crnoj Gori smješteni uz rijeke, tijekom velikih kiša dolazi do porasta vodostaja rijeka te slijevanje kišnih voda u iste. Posljedice toga su da vodeni tokovi „pokupe“ dio otpada koji zatim riječnim tokom završe u Jadranu. Morske struje u Jadranu teku od juga prema sjeveru što u kombinaciji s jakim južnim vjetrovima te velikim valovima dio otpada koji je završio u moru nanose na Hrvatsku obalu Jadrana, pogotovo na južni dio otoka i obale koje su svojevrsna prirodna brana da otpad ne pluta dalje prema sjeveru. Količinu otpada gotovo je nemoguće izmjeriti, samim time i sanirati. Taj otpad je najznačajniji dio ukupne mase otpada koji završi na obalama i u podmorju Jadrana. Ostatak otpada između ostalog dolazi od nautičara, domaćeg stanovništva, gostiju itd. Akcije otklanjanja otpada samo su kap u moru radnji koje je potrebno izvršiti da se problem u potpunosti sanira, ali znače puno jer otpad koji je u podmorju mogu pokupiti samo ronioci. Na žalost, još uvijek ne postoji sistem koji bi to napravio strojno. Iako su prizori plaža prekrivenih tonama morskog smeća poznati javnosti, morsko dno često je znatno onečišćenije. Na svjetskoj razini više od 90% morskog otpada nije niti vidljivo ljudskom oku i nalazi se na morskom dnu u sedimentima. Tijekom vremena, plastične ambalaže se raspadaju na mikroplastiku ili male svjetlucave komadiće plastike koje ribe, ptice i ostale morske životinje često zamjenjuju za planktone ili drugu hranu te pojedu. Plastika ostaje u probavnom taktu ribe koja ju je pojela. Tu istu, plastikom ‘obogaćenu’ ribu na kraju pojedemo upravo mi.
Čišćenje je održano u organizaciji Društva za podvodne sportove Zagreb(DPS Zagreb) s partnerima JU NP Mljet, JU NP Kornati, OŠ Mljet, Komunalno Mljet i divingcenterAquatica-Mljet. Njuškalo, MacGregor Croatia, Hotel Odisej prepoznali su važnost borbe protiv otpada u moru i oko njega te podržali akciju.’
Fotografije: Matko Pojatina, Slaven Čubrić