Nažalost, nasilje nad ženama kojeg su počinitelji u pravilu bivši ili aktualni partneri, bilo bračni ili vanbračni, gotovo je pa svakodnevica za mnoge pripadnice ‘slabijeg’ spola. Zastrašujući je podatak da svaka četvrta žena u Hrvatskoj doživi neki oblik rodno utemeljenog nasilja tijekom života. Mnoge žene u tom začaranom krugu znaju provesti godine, pa i desetljeća. Razloga je više. S jedne strane razni vidovi manipulacije koja psihički žrtvu dovede u stanje da vjeruje da je sama kriva, da se neće ponavljati… Praksa nasilnika da žrtvu na sve moguće načine učini ovisnom o sebi odvajajući je od kruga bliskih joj osoba koje bi je mogle ‘prosvijetliti’ da shvati što joj se događa i pomoći… Zlostavljači nerijetko žrtvu postupno i financijski/materijalno čine ovisnom o sebi, stvarajući joj tako dojam da ni da hoće, ne može bez njega… Sve to skupa se ne događa preko noći. Mnogi se pitaju kako si jedna žena dozvoli postati žrtvom i misle ‘ja to nikad ne bi dozvolila’. Prevladava i pogrešna percepcija da su žrtve nasilja u obitelji slabe žene, ali statistike ukazuju na suprotno; da je među ženama žrtvama nasilja u obitelji gotovo podjednako ‘jakih’, sposobnih, visoko školovanih žena, koje bi u svakom pogledu trebale biti sposobne prekinuti toksični odnos. Ipak, većini treba puno da to naprave. Strah od ‘odmazde’ za napuštanje nasilnika također igra značajnu ulogu u cijeloj priči. Ali i, kao što pjesma kaže, ‘prokleta ljubav’, mnoge žene vole i praštaju. Jer ‘on’ sutradan plače, moli za oprost, izjavljuje ljubav… I žene koje vole i žele zadržati obitelj na okupu na to ‘padaju’. I to je činjenica. Ali nije čak problem u oprostu, jer možeš i oprostiti, oprost nas čak ‘oslobađa’ kažu stručnjaci psiholozi i psihoterapeuti, ali, što se reče, iz daljine. Sa sigurne pozicije koju naše zakonodavstvo na sve moguće načine zadnjih godina žrtvama nastoji osigurati.
Izmjenjen ‘paket zakona’
Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije prošle je godine izmijenilo više zakona (Kazneni zakon, Zakon o kaznenom postupku i Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji). Poruka je jasna – nulta tolerancija prema nasilju nad ženama! Ove su zakonske izmjene produkt suradnje Vlade, akademske zajednice, udruga civilnoga društva, državnog odvjetništva i sudova. Izmjene u svrhu zaštite žena od zlostavljanja idu dalje… Naime, najnovijim izmjenama Zakona o kaznenom postupku uvodi se obaveza policije da žrtve kaznenih djela obiteljskog nasilja i nasilja obavještava o puštanju uhićenika i pritvorenika na slobodu, što do sad nije bio slučaj. Osim toga, kontinuirano se radi na ubrzanju sudskih postupaka i rješavanju starih predmeta, zbog čega je nedavno donijet Akcijski plan za razdoblje od 2025. do 2027., koji sadrži niz mjera planiranih za ubrzanje sudskih postupaka.
U kaznenim postupcima uz zakonodavne izmjene uvest će se tonsko snimanje rasprava kako bi se zabilježile autentične izjave i iskazi te kako bi se ubrzala suđenja. Navedeno bi trebalo stupiti na snagu 1. srpnja 2027. godine, jer je, pojasnili su iz resornog ministarstva, riječ o tehnički zahtjevom procesu koji zahtjeva opremanje svih 1.317 sudnica, kao i edukaciju sudaca i informatičara u pravosudnim tijelima.
– Planirane izmjene i dopune Zakona o kaznenom postupku omogućit će ubrzanje vođenja kaznenog postupka, veću učinkovitost kaznenog postupka i zaštitu interesa žrtve i okrivljenika – poručili su nadležni.
Znatno veće kazne
Podsjetimo i kako je u Kazneni zakon uvršteno novo kazneno djelo; teško ubojstvo ženske osobe, odnosno femicid, za koje je propisana kazna zatvora od najmanje 10 godina do dugotrajnog zatvora. Ujedno, povećana je kazna za kazneno djelo silovanja. Sa jedne do pet na tri do osam godina zatvora. Za kvalificirani, odnosno teži oblik, počinjenja ovog kaznenog djela zatvorska je kazna s prijašnjih tri do deset povišena na pet do dvanaest godina.
Ujedno, po prvi je put definirana minimalna udaljenost za sigurnosnu mjeru zabrane približavanja, uznemiravanja ili uhođenja, a iznosi najmanje 50 metara.
Ono što je također vrlo bitno je značajno smanjenje mogućnosti izricanja alternativnih kazni, odnosno uvjetnih osuda i rada za opće dobro, koje se nisu pokazale u praksi efikasne. Također, proširen je zakonski pojam ‘bliske osobe’ na sadašnje ili bivše intimne partnere koji jesu ili su bili u intimnoj vezi.
Zamjena mjera opreza istražnim zatvorom
Promjena u korist žena žrtava nasilja je zaista puno. I dobro da je tako! Osigurana im je anonimnost u vidu obveze nadležnih tijela da čuvaju tajnost osobnih podataka, čije bi otkrivanje moglo ugroziti sigurnost žrtve i bliskih joj osoba. Proširuju se i razlozi za uhićenje kada postoji osnovana sumnja da je nasilnik prekršio mjeru opreza. Ukoliko dođe do kršenja mjera opreza, u roku 24 sata, donijet će se rješenje o zamjeni mjera opreza istražnim zatvorom te će se istovremeno izdati nalog za predaju i istražni zatvor.
Žrtvama je osigurano i pravo na pristup službama za potporu od počinjenja kaznenog djela. Kod nas udruga DEŠA već duži niz godina pruža i kontinuirano pojačava podršku ženama žrtvama nasilja, kao i njihovoj djeci i ostalim svjedocima.
Spolno uznemiravanje – kazneno djelo
Bitna promjena učinjena je u okviru Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji. Osim što su povećane kazne za sve oblike nasilja nad ženama, spolno uznemiravanje ukinuto je kao prekršaj te se procesuira isključivo kao kazneno djelo. Za sve prekršitelje zaštitnih mjera propisana je kazna zatvora kao jedina i isključiva kazna u trajanju od najmanje 10 dana.
Telefonska pomoć
Još 2013. godine osnovan je Nacionalni pozivni centar za žrtve kaznenih djela i prekršaja, odnosno uvedena je tada besplatna telefonska linija/broj 116 – 006, koja je od 2020. godine dostupna svim žrtvama i svjedocima od 0 do 24 sata.
Ono što je za kraj bitno istaknuti da je moralna odgovornost i građanska dužnost ne okretati glavu na nasilje nad ženama, kao i nasilje uopće. Ako mu na bilo koji način svjedočite, pa bilo to kod vaših bližnjih, u susjedstvu ili negdje treće – djelujte! Nećete ugroziti sebe, jer sumnju/prijavu nadležnim tijelima možete podnijeti anonimno. I time nekome pomoći, možda čak i spasiti život.
