Iako se još ne zna sudbina škola koje pohađa manje od 150 učenika, tema je to koja hrvatsku javnost zaokuplja u posljednje vrijeme.
Sve zato što je Ministarstvo znanosti i obrazovanja početkom godine izradilo nacrt smjernica za novu Mrežu školskih ustanova. Jedna od smjernica za osnovne škole jest racionalizacija, koja se odnosi na škole manje od optimalne, odnosno s manje od 300 učenika, a svakako za one manje od 150 učenika. Zapravo osnivači za škole s manjim brojem učenika moraju preispitati opravdanost njihovog samostalnog rada, pri tome uzimajući u obzir geografske specifičnosti i kriterije za optimizaciju mreže škola, demografska kretanja i pokazatelje, ali i ekonomsku održivost.
Promjena statusa?
Iako iz Ministarstva navode kako smjernice dane osnivačima ne znače i to da će škole koje imaju manje od 150 učenika prestati s radom, već je moguća statusna promjena, primjerice matična škola može postati područna, u mnogim hrvatskim krajevima pojavila se zabrinutost. Posebno u manjim ili otočnim sredinama gdje bi se gubitak škola itekako odrazio na kvalitetu života.
Tragom ovih informacija odlučili smo kroz postojeću Mrežu škola, putem aplikacije ‘ŠeR – Školski e-Rudnik’ provjeriti koliko osnovnih i srednjih škola na području Dubrovačko-neretvanske županije ima manje od 150 učenika. Inače, na području naše županije postoji 47 matičnih i 36 područnih škola s ukupno 14 036 učenika. Od toga je 31 matična osnovna škola i 36 područnih s 9 750 učenika, dok imamo 16 srednjih škola s 4286 učenika.
Škole s manjim brojem učenika
Osnovnih škola s manje od 150 učenika na području naše županije je 20, s tim da je tu većinom riječ o školama na otocima i poluotoku Pelješcu te o školama u Dubrovačkom primorju te Dolini Neretve. Tako OŠ Ante Curać Pinjac u Žrnovu na otoku Korčuli ima, uključujući i područnu školu 90 učenika, s tim da matičnu školu pohađa njih 86. Istu sudbinu dijeli i škola u Smokvici na istom otoku. Nju, naime pohađa 120 osnovaca s tim da je 90 učenika u matičnoj školi, a ostalo su učenici Područne škole Čara. I na otoku Lastovu imamo malu osnovnu školu sa svega 44 učenika. Riječ je o OŠ Braće Glumac, a nešto veći broj učenika ima Osnovna škola Mljet gdje u školskim klupama sjedi ukupno 60 učenika, od čega njih 51 u matičnoj školi. Broj učenika manji od 150, točnije manji od sto imaju i četiri škole na Pelješcu. Tako OŠ Ston pohađa ukupno 119 učenika, s tim da ih je 91 u matičnoj školi. OŠ Janjina ima 80 učenika od čega 41 u matičnoj školi, školu u Kuni pohađa 40 učenika, odnosno njih 27 u matičnoj školi, a OŠ Trpanj broji svega 37 učenika. Ovakvu sliku s manjim brojem učenika imamo i u Staševici, Kominu, Kuli Norinskoj te Otrić-Dubravama. Naime, u OŠ fra Ante Gnječa imamo 83 učenika, OŠ Iva Dugandžića Mišića pohađa 98 učenika, u Kuli Norinskoj ukupno su 73 učenika od čega 53 u matičnoj školi, dok u OŠ Otrić-Dubrave nastavu pohađa 66 učenika. Ovdje spomenimo i kako je OŠ Otrić-Dubrava zavedena kao škola na području državne skrbi – 3. skupina.
I Dubrovačko primorje ima dvije škole s manjim brojem učenika. Tako OŠ Slano pohađa njih 79, a OŠ Primorje 43 učenika. Na području Grada Dubrovnika sve su škole s većim brojem đaka. Izdvojit ćemo tek OŠ Antuna Masle u Orašcu, koja ukupno ima 182 učenika, ali njih 148 pohađa matičnu školu, dok su ostali u područnim školama.
Za srednje škole izuzeci
Kad je riječ o srednjim školama, s brojem učenika ispod 150 imamo tri škole, s tim da su dvije na otocima. To su Srednja škola Vela luka koja ima 123 učenika, Srednja škola Blato ima njih 137, a Srednja poljoprivredna i tehnička škola u Opuzenu danas broji 95 učenika. Ovdje smo izuzeli tri gradske srednje škole, a to su Biskupijska klasična gimnazija Ruđera Boškovića, koja ima 100 učenika, Umjetnička škola Luke Sorkočevića (40 učenika) i Privatna gimnazija (71 učenika), jer se takve škole izdvajaju i u nacrtu smjernica Ministarstva. Naime, za srednje škole u javnosti dostupnom nacrtu smjernica za osnivače, navodi se kako je potrebno planirati optimalne veličine škola (u pravilu od 16 do 20 razrednih odjela i 400 do 500 učenika), osim za srednje škole koje izvode programe za rijetka i tradicijska zanimanja, umjetničke škole, škole s programima na jeziku i pismu nacionalnih manjina i škole za učenike s teškoćama, škole na otocima i na područjima od posebne državne skrbi, škole u brdsko-planinskim područjima te privatne škole s pravom javnosti. Ono što nam je zapelo za oko jest činjenica kako se u nacrtu za osnovne škole, kod smjernica, ne navode izuzeci poput škola na otocima, na područjima posebne državne skrbi te u brdsko-planinskim područjima. Ipak, to se još može promijeniti. Naime, iz Ministarstva znanosti i obrazovanja za duList su istaknuli kako je u tijeku proces priprema Smjernica koje predstavljaju uputu osnivačima za izradu prijedloga Mreže za svoje područje.
Slijedi javno savjetovanje
— Temeljem Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi Mrežu škola predlažu osnivači, a na temelju tog prijedloga i uz mišljenje Nacionalnog vijeća za razvoj ljudskih potencijala, Ministarstvo znanosti i obrazovanja izrađuje konačan prijedlog mreže za područje RH. Mrežu za područje RH donosi Vlada RH. U tijeku je priprema Smjernica za donošenje Mreže te će iste biti upućene na javno savjetovanje, kako bi svi zainteresirani imali priliku dati svoje prijedloge/ komentare – navode iz Ministarstva te dodaju:
— U ovom trenutku prerano je govoriti o svim detaljima, s obzirom da je prijedlog Smjernica tek prezentiran osnivačima, a očekuje nas i javno savjetovanje sa zainteresiranom javnošću. Ističemo, u Smjernicama se ne nalazi prijedlog Mreže, već smjernice za osnivače vezano uz izradu nove Mreže.
Također ističemo kako to ne znači da će škole koje imaju manje od 150 učenika prestati s radom, već je moguća statusna promjena, primjerice matična škola može postati područna, a sve će biti usuglašeno s osnivačima – zaključak je Ministarstva znanosti i obrazovanja.
O ovoj će se temi očito još dosta govoriti, a spomenimo tek kako se i prije devet godina najavljivalo ukidanje škola s manjim brojem učenika.
IZ PRIJEDLOGA
Uvjeti rada nisu optimalni
Kako se navodi u prijedlogu smjernica za izradu mreže školskih ustanova i programa odgoja i obrazovanja, uzimajući u obzir postojeći Državni pedagoški standard osnovnoškolskoga sustava odgoja i obrazovanja te situaciju na terenu, proizlazi da postojeća Mreža i uvjeti rada u većini osnovnih škola nisu optimalni (broj učenika i razrednih odjela, stanje zgrada, opremljenost, iskorištenost objekata, rad u smjenama, ulaganja u infrastrukturu i opremanje). Prisutna je, ističe se dalje, neujednačenost uvjeta u školama što utječe na jednake mogućnosti za sve učenike. Osim toga, nije vidljiva jasna strategija osnivača u sustavu financiranja školskih ustanova i njihovih kapitalnih ulaganja te investicijskoga održavanja, a kriteriji nisu dovoljno jasni i određeni. Također, ne postoje jasne i čvrste smjernice za funkcionalnu i racionalnu izgradnju, dogradnju ili rekonstrukciju školskih objekata.