Od 6069 učenika gimnazija i strukovnih škola koji su pristupili jesenskom roku državne mature, njih 2099 nije uspjelo položiti neki od obaveznih ispita, zbog čega su pali maturu. Među njima je značajno veći udio učenika strukovnih škola: od 4294 maturanata strukovnih škola koji su pristupili jesenskom roku, palo je njih 38 posto, odnosno 1621 učenik. Kada je riječ o gimnazijalcima, kojih je na jesenskom roku bilo 736, maturu je palo njih 9,4 posto, odnosno 69 učenika. Maturu je palo oko 500 učenika manje nego lani, kada na jesenskom roku neki od obaveznih ispita nije uspjelo položiti njih 2588, od toga 85 gimnazijalaca.
Bolje nego lani
– Evidentno je da je prolaznost značajno bolja nego prethodne godine, budući da imamo gotovo 500 manje onih koji nisu položili obvezne ispite u odnosu na 2024. Ono što je osobito dobro jest da je nešto manji broj gimnazijalaca koji nisu položili obavezne ispite na jesenskom roku, s obzirom na to da im je polaganje mature uvjet završnosti četverogodišnjeg obrazovanja. Nažalost, tih 69 gimnazijalaca morat će čekati sljedeći rok, koji je tek na ljeto 2026. – kaže Vinko Filipović, ravnatelj Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO), uz napomenu kako je riječ o privremenim rezultatima drugoga roka, prenosi Jutarnji list.
Filipović dodaje kako su ove godine u odnosu na prošlu lošiji rezultati jedino iz matematike osnovne razine, i to i za gimnazijalce i za učenike strukovnih škola, te iz kemije za učenike strukovnih škola i informatici za učenike gimnazija. U svim ostalim predmetima, kako obaveznim, tako i izbornim s najvećim brojem pristupnika, rezultati su bolji u odnosu na prošlu godinu za obje skupine učenika, kaže ravnatelj NCVVO-a, u kojemu će se provesti analiza kako bi se pokazalo zašto su rezultati lošiji na matematici.
– Ta razlika nije tako velika i u ovome je trenutku teško reći što je razlog tomu, no činjenica je da su na drugom roku uvijek pristupnici koji su, s obzirom na to da nisu položili ispite na prvom roku, nešto lošiji, a ispiti su iste težine kao i uvijek – tumači Filipović.
Problematični predmeti
Ono što upada u oči jest visok postotak maturanata koji nisu položili ispit iz fizike, iako je nešto niži nego prethodne godine, a slično je s kemijom i informatikom.
Promatrano po predmetima, ukupno 28 posto kandidata nije uspjelo položiti hrvatski jezik, matematiku na osnovnoj razini nije prošlo 30 posto maturanata (od toga pet posto gimnazijalaca), dok matematiku na višoj razini nije uspjelo proći 44 posto kandidata. Engleski jezik na osnovnoj razini palo je 40 posto pristupnika jesenskom roku, a na višoj razini tek njih šest posto. Od izbornih predmeta, čak 70 posto maturanata (od njih 202) palo je fiziku, 48 posto kemiju, 40 posto informatiku, a svaki četvrti pristupnik jesenskom roku pao je politiku i gospodarstvo.