Dubrovački gradonačelnik Mato Franković podsjetio je da je na današnji dan (26. listopada 1979.) prije 40 godina Dubrovnik na trećoj sjednici Odbora za svjetsku baštinu, održanoj u Egiptu, uvršten na UNESCO-ov Popis svjetske kulturne baštine.
– U protekla četiri desetljeća Dubrovnik se suočio s dvije velike katastrofe- potresom 1979. godine te s brutalnom srpsko-crnogorskom agresijom 1991. godine. I iz obje te tragedije, Grad se, kao mitski Feniks, izdigao, te se na neki način iznova rodio. Osobito je ratna tragedija ostavila brojne ožiljke i još uvijek pamtljive rane. Zbog te agresije Dubrovnik je u prosincu 1991. godine završio i na UNESCO-vom Popisu ugrožene svjetske baštine i tu se nalazio do 1998. godine.
Ususret 40.-toj obljetnici organizirali smo i izložbu „Dubrovnik, a Scarred City“ koja je o ratnim stradanjima te brzoj i impresivnoj obnovi upriličena u središtu Ujedinjenih naroda u New Yorku, a potom i u Washingtonu i od 1. listopada u Lazaretima. Izložba je svjedočenje o stradanju Grada u Domovinskom ratu. A taj je rat donio i dva presedana. Prvi je da je UNESCO po prvi put u svojoj povijesti poslao izaslanike u područje zahvaćeno ratom dok su presude zapovjednicima napada na Grad pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju bile prve presude za zločin protiv kulturne baštine. I to su stvari koje kao kršćani možemo oprostiti, ali koje nikako ne smijemo zaboraviti.
Isto tako, iskustva Grada u obnovi i postupanju prema baštini u situacijama prirodnih katastrofa i ratnih djelovanja, čini nas prikladnom lokacijom na kojoj bi se razne stručnjake i znanstvenike iz cijelog svijeta moglo podučavati, s njima izmijenjivati iskustva te stvarati neki okvir u kojemu bi se djelovalo u sličnim situacijama – kazao je gradonačelnik Franković i zahvalio se svima koji su na bilo koji način pomogli kod uvrštavanja Grada na dva UNESCO-va popisa, u obnovi i u prezentaciji Grada kao UNESCO-om zaštićene kulturne baštine.