Iako nije Dubrovčanin Bogdana Krizmana svakako se trebamo spomenuti, jer je dao veliki obol proučavanju povijesti Dubrovačke Republike. Ovaj Varaždinac bio je toliko opčinjen umijećem starih Dubrovčana da je značajan dio svog rada posvetio znamenitoj dubrovačkoj diplomaciji. Ponajviše u svojoj doktorskoj disertaciji ‘Diplomacija Dubrovačke Republike u 18. stoljeću’ i kasnije u djelu ‘Diplomati i konzuli u starom Dubrovniku 1957.’ Ovaj je znameniti hrvatski povjesničar umro u Zagrebu upravo na današnji dan, 5. srpnja 1994., u 81. godini života.
Kako je navedeno u Hrvatskoj enciklopediji 1937. diplomirao je pravo u Zagrebu, a 1939. međunarodno pravo i diplomatsku povijest na ‘École libre des sciences politiques’ u Parizu. Doktorirao je 1952. na Pravnom fakultetu u Zagrebu upravo tezom ‘Diplomacija Dubrovačke republike u XVIII. stoljeću’. U svojim prvim radovima istraživao je povijest diplomacije Dubrovačke Republike (‘Diplomati i konzuli u starom Dubrovniku, 1957’). U kasnijim se radovima bavio ponajviše I. svjetskim ratom te sudbinama budućih jugoslavenskih zemalja uoči i nakon raspada Austro-Ugarske Monarhije. Njegovi radovi, u kojima je davao prednost iscrpnom iznošenju sadržaja izvora nad povijesnom interpretacijom, značajan su doprinos hrvatskoj političkoj i diplomatskoj povijesti 20. stoljeća..