Kao sin pjesnika i pisca Bara i Pavle, djevojački Vodopić, u Dubrovniku je 11. prosinca 1771. godine rođen znameniti pisac i diplomat, gorljivi borac za opstojnost i, nakon pada, obnovu Republike, Vito Marija Bettera. Umro je daleko od doma, u tamnici, 4. listopada 1841. godine. Životopis mu je u najmanju ruku zanimljiv u svakom pogledu.
Mnogo je putovao, i to iz raznih motiva, te obavljao brojne poslove. Bio je časnik u carskoj gardi Katarine II. Nakon života u Carigradu i na Dnjepru, u Parizu se bavio trgovinom. Potom odlazi u Beč, gdje radi bankarske i diplomatske poslove. Borio se zdušno za očuvanje Dubrovačke Republike, spletkario protiv Napoleona, u kojem je, opravdano, vidio najveću opasnost, da bi mu se kasnije priklonio. Nikako se nije mirio s padom Republike, pa je pokušavao inicirati njezinu obnovu i uz pomoć Rusa, što nije uspjelo.Bio je vrsni poznavatelj međunarodne politike, pa su njegova djela većinom te tematike. Naročito se bavio načelom legitimiteta, koje je kritički opisivao kao supremaciju velikih sila i brisanje malih naroda.
Nakon lutanja po Europi, po kojoj je promovirao svoje političke stavove, čim je 1824. kročio na austrijski teritorij, bio je zatvoren. Nakon šest godina tamnice, 1830. je izveden pred sud i oslobođen svake krivnje, ali nisu ga pustili na slobodu. Policija ga je zatočila u tvrđavu Munkačevo, gdje je i umro, uporno osporavajući austrijskim vlastima pravo da mu sude, jer nikada nije postao austrijskim podanikom.
Njegove brošure, zabranjene u Austrijskoj Carevini, ostale su do dana današnjega bibliofilski raritet. Pisao je i pjesme, i to na talijanskom jeziku.
